Takođe je navedeno da je deset eritrejskih diplomata u Adis Abebi proglašeno nepoželjnim osobama nakon optužbi da su učestvovali u aktivnostima koje su, prema navodima ministarstva, „predstavljale direktnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost Etiopije“, čime su prekršene odredbe Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Kao mjeru reciprociteta, Ministarstvo spoljnih poslova Egipta je odmah proglasilo savjetnika u ambasadi Etiopije za personu non grata i dalo mu rok od 48 časova da napusti zemlju, prenijela je TV stanica.
Naglašeno je da etiopska strana konstantno pripisuje neuspjehe u rješavanju svojih pitanja i uzastopnih unutrašnjih kriza navodnoj ulozi spoljnih aktera, kako bi prikrila sopstvene krize koje se nižu.
Etiopsko ministarstvo pozvalo je Eritreju da obustavi sve aktivnosti za koje navodi da su „u suprotnosti sa principima koji uređuju odnose između suverenih država“.
Ministarstvo je takođe naglasilo da Adis Abeba cijeni snažne istorijske, kulturne i narodne veze sa Eritrejom i da je dosljedno davala prednost mirnoj koegzistenciji, stabilnosti i regionalnoj integraciji.
Kako se navodi, Etiopija „ostaje posvećena mirnom rješavanju sukoba i saradnji sa svim zemljama Roga Afrike u cilju unapređenja mira, bezbjednosti i regionalne integracije“.
U drugom saopštenju, Ministarstvo spoljnih poslova Etiopije objavilo je da je egipatski diplomata Ahmed Moharam Ahmed Sulejman proglašen „personom non grata“ i obavijestilo ambasadu Egipta u Adis Abebi da on mora da napusti teritoriju Etiopije u roku od 48 časova, prenijela je Etiopska novinska agencija.
Eritreja je sa svoje strane optužila Etiopiju za nastavak „neprijateljskih akata“ i najavila prekid svih diplomatskih odnosa.
Eritrejski ministar informisanja Jemane Gebremeskel izjavio je da Etiopija već tri godine sprovodi „neprijateljsku agendu“ protiv Eritreje i da njegova zemlja nema drugog izbora osim da prekine sve diplomatske veze.
Odluka Etiopije predstavlja zatvaranje posljednjih kanala direktne diplomatske komunikacije između dvije zemlje, navodi katarska TV stanica.
Ova odluka uslijedila je nakon optužbi koje su vlasti etiopskog regiona Afar uputile eritrejskoj strani, tereteći je za direktnu umiješanost i podršku Savezu snaga etiopskog naroda za opstanak.
Ovaj savez, koji okuplja sedam opozicionih frakcija, izveo je upade i preuzeo kontrolu nad više od 20 područja u regionima Amhara i Afar, prije nego što su etiopske snage povratile kontrolu nad njima.
Sa svoje strane, Komisija Afričke unije saopštila je da sa velikom zabrinutošću prati eskalaciju tenzija između Etiopije, Eritreje i Egipta, pozivajući sve strane na uzdržanost.
Komisija je takođe potvrdila spremnost da, u konsultaciji sa dotičnim zemljama, podrži napore usmjerene na smanjenje eskalacije, podsticanje dijaloga i postizanje mirnog rješenja sporova.
Do ovih događaja dolazi usred obnovljenih sukoba na sjeveru Etiopije, koji traju od 23. septembra između saveznih snaga i Narodnog oslobodilačkog fronta Tigraja, što predstavlja najveću eskalaciju nasilja u zemlji od okončanja rata između dvije strane 2022. godine.
Etiopska vlada optužila je Front za napad na regione Afar i Amhara i zauzimanje aerodroma u regionu Tigraj, dok su sukobi doveli do obustave letova i zatvaranja aerodroma u tom regionu i okolnim područjima.
Sukobi su izbili nakon formiranja saveza sedam naoružanih grupa koje se protive vladi, a koji predvode Narodni oslobodilački front Tigraja, zajedno sa grupom Fano i Oromo oslobodilačkom armijom.
Etiopska vlada i Narodni oslobodilački front Tigraja potpisali su 2. novembra 2022. godine sporazum o „trajnom prekidu neprijateljstava“, nakon rata koji je trajao od 2020. do 2022. godine i u kojem je, prema procjeni Afričke unije, poginulo oko 600.000 ljudi, prije nego što su dvije strane počele da razmjenjuju optužbe za kršenje tog sporazuma.
Komentari (0)