Iako su mnoga vjerovanja o biljkama vremenom zaboravljena, pojedina su opstala do danas i predstavljaju važan dio narodnih običaja i predanja.

Biljke nisu imale samo ukrasnu i praktičnu vrijednost već su često povezivane sa važnim životnim događajima, porodičnom srećom i duhovnim simbolima.

Bagrem nije trebalo saditi pored kuće

Prema jednom starom narodnom vjerovanju, bagrem nije bio poželjno drvo u neposrednoj blizini porodičnog doma.

U pojedinim krajevima nazivan je „nerod“, odnosno drvo bez roda, zbog čega se vjerovalo da ga ne treba saditi ispod prozora ili pored kućnog praga.

Čak se i njegovo kalemljenje u narodnom predanju smatralo nepoželjnim.

Zbog takvih vjerovanja domaćini su bagrem često sadili na rubovima imanja, dalje od kuće.

Ipak, riječ je o narodnom predanju, a ne o naučno potvrđenom uticaju ove biljke na sreću ili blagostanje porodice.

Bosiljak kao simbol zdravlja i blagostanja

Za razliku od bagrema, bosiljak je u srpskoj tradiciji imao posebno mjesto.

Smatralo se da donosi sreću, zdravlje i blagostanje, zbog čega su ga mnoge porodice gajile u saksijama i čuvale u domu.

Bosiljak se koristi i u pojedinim vjerskim običajima, posebno prilikom osveštavanja vode i kropljenja vjernika.

Prema narodnim običajima, na Bogojavljenje se stavljao u vodu donesenu sa izvora, koju su zatim koristili ukućani.

U pojedinim krajevima voda sa bosiljkom koristila se i u običajima povezanim sa porodiljama i novorođenčadi.

Zbog njegove simbolike, bosiljak se smatrao biljkom koja prati čovjeka kroz najvažnije životne trenutke.

Božur podsjeća na Kosovsku bitku

Posebnu simboliku u srpskom narodnom predanju ima i crveni božur.

Prema legendi, njegovi cvjetovi nekada su bili bijeli, ali su nakon Kosovske bitke poprimili crvenu boju od krvi poginulih junaka.

Zbog toga je božur u narodnom pamćenju postao simbol žrtve, hrabrosti i sjećanja na Kosovo.

Ovo predanje dio je kulturnog nasljeđa, a ne botaničko objašnjenje boje njegovih cvjetova.

Zašto se za brezu vjerovalo da je prokleto drvo?

Breza je u pojedinim narodnim vjerovanjima smatrana prokletim drvetom.

Takvo vjerovanje povezivano je sa predanjem prema kojem je Isus Hristos šiban brezovim granama.

Ipak, breza je imala i praktičnu upotrebu.

Od njenih grana pravljene su metle, dok se suva kora koristila za izradu baklji, poznatih kao lile, koje se tradicionalno pale u vrijeme pojedinih praznika.

U narodnoj praksi koristio se i brezov sok, koji se prikuplja u rano proljeće.

Bršljan simbolizuje vječnu ljubav

Bršljan je u narodnoj tradiciji povezivan sa trajnom ljubavlju i privrženošću.

Zbog načina na koji se obavija oko drugih biljaka, postao je simbol povezanosti i vjernosti.

Djevojke su njegove grančice stavljale u vjenčiće, dok su se u pojedinim krajevima kuće ukrašavale bršljanom tokom božićnih praznika.

Biljka je imala mjesto i u narodnoj medicini, iako njena samostalna upotreba u liječenju nije bez rizika.

Vjerovanja koja se prenose generacijama

Bosiljak, bagrem, božur, breza i bršljan samo su neke od biljaka koje zauzimaju posebno mjesto u srpskom narodnom predanju.

Dok se za bosiljak vjerovalo da čuva dom i donosi blagostanje, pojedina stabla i biljke povezivani su sa nesrećom ili nepoželjnim događajima.

Iako za takva vjerovanja ne postoje naučni dokazi, ona su ostala dio običaja koji se prenose sa generacije na generaciju i svjedoče o nekadašnjem odnosu ljudi prema prirodi.

(Izvor: Srpskainfo / Krstarica)