Zafranović je govorio o višedecenijskoj borbi da kroz filmsku umjetnost sačuva sjećanje na žrtve ustaških zločina, ali i o teškoćama sa kojima se suočavao tokom realizacije ovog projekta.
Njegov novi film, koji traje više od četiri sata, bavi se stradanjem djece sa Kozare i zločinima počinjenim u sistemu logora Jasenovac.
„Postalo je opasno pojaviti se u rodnoj zemlji“
Govoreći o prijetnjama koje je, prema njegovim riječima, dobijao nakon što se saznalo da priprema film, Zafranović je iznio uznemirujuće detalje.
„Objavili su moju tačnu adresu u Zagrebu i nacrtali metu na mojim vratima. Sada je postalo opasno uopšte se pojaviti u mojoj rodnoj zemlji“, rekao je reditelj.
Dodao je da ne može da razumije takav odnos prema umjetniku u zemlji koja pripada Evropskoj uniji.
Film pripreman još od osamdesetih godina
Zafranović je otkrio da je scenario za film počeo da razvija sa književnikom Arsenom Diklićem još krajem osamdesetih godina.
Kako navodi, projekat dugo nije nailazio na podršku u Hrvatskoj, dok je u Srbiji odobren tek iz četvrtog pokušaja.
Reditelj smatra da je priča o stradanju djece i zločinima počinjenim tokom Drugog svjetskog rata važna za očuvanje istorijskog pamćenja.
Prisjetio se progona tokom devedesetih
Zafranović je govorio i o periodu devedesetih godina, kada je, kako tvrdi, zbog dokumentarnog filma „Testament L. Z.“ bio izložen javnim napadima za vrijeme vlasti Franje Tuđmana.
„Sve novine, s predsjednikom Tuđmanom na čelu, proglasile su me za izdajnika hrvatskog naroda“, izjavio je.
Prema njegovim riječima, posljedice takve atmosfere osjetila je i njegova porodica.
Tvrdi da su njegovim roditeljima razbijani prozori na porodičnoj kući, dok je njegov sin nailazio na poteškoće prilikom upisa na Likovnu akademiju u Zagrebu.
Istraživanje Jasenovca ostavilo dubok trag
Reditelj se prisjetio i rada na dokumentarnom filmu „Krv i pepeo Jasenovca“, tokom kojeg je sedamdesetih godina istraživao zločine počinjene u logorskom sistemu Jasenovac.
Istakao je da su ga svjedočanstva i dokumentacija sa kojima se tada susreo duboko potresli.
„Nisam mogao da vjerujem da je to napravilo ljudsko biće, neko ko liči na mene. Malo sam se posramio što uopšte pripadam vrsti koja živi na zemaljskoj kugli“, rekao je Zafranović.
Kritikovao odnos evropskih festivala prema filmu
Zafranović je izrazio nezadovoljstvo i zbog toga što njegov novi film, prema njegovim tvrdnjama, nije prihvaćen na pojedinim evropskim filmskim festivalima.
Posebno je kritikovao odnos prema temi Jasenovca, smatrajući da ona ne dobija dovoljno pažnje u evropskoj javnosti.
„U Berlinu nisu htjeli ni da pogledaju film, uz opasku da je Srbija mala Rusija“, izjavio je reditelj.
Osvrnuo se i na kritike zbog toga što je njegov film finansiran sredstvima iz Srbije.
Prema njegovom mišljenju, finansiranje filmskih projekata javnim novcem uobičajena je praksa, a umjetničko djelo treba posmatrati kroz njegov sadržaj i značaj.
„Zlo mora da prestane“
Govoreći o poruci filma, Zafranović je istakao da mu je cilj da podsjeti na posljedice mržnje i nasilja, ali i da upozori buduće generacije.
„Zlo mora da prestane. Moramo da počnemo da gradimo, da razgovaramo i da tražimo ono dobro u ljudima“, poručio je.
Naglasio je da film vidi kao lični doprinos borbi protiv zaborava.
„Ovaj film je moj mali kamenčić i opomena svima: nemojte ovo više raditi, ovo je zlo, ovo nije ljudski“, zaključio je Zafranović.
(Izvor: Srpskainfo / Informer)
Komentari (0)