Kako je islamski kalendar lunarni i pokretni, tako se i Ramazan postepeno „šeta“ kroz solarnu godinu, mada je uvijek deveti mjesec svog kalendara; 2025. trajaće od 1. marta do 29. marta, 2026. od 18. februara do 19. marta, 2027. od 8. februara do 8. marta, 2028. od 28. januara do 25. februara, i tako dalje, unazad.

Viđenje Mjeseca, tj. praksa hvatanja golim okom pojave mladog mjeseca početkom svakog islamskog mjeseca, tradicija je uspostavljena još u VII veku; muslimani širom svijeta u velikom iščekivanju i uzbuđenju gledaju veče kada treba da se pojavi, u okruženju porodice, susjeda i prijatelja.

Kada se mladi mjesec pojavi, počinje post. Zašto baš tada? „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla“ (Kuran 2:185) — muslimani vjeruju da se poslaniku Muhamedu Bog preko Gavrila (Džibrila) obratio prvi put u tom mjesecu, godine koja korespondira sa našom 610, u pećini Hiri na planini u blizini Meke.

Tokom mjeseca Ramazana, sem vjernika koji su izuzeti (recimo trudnice ili žene nakon porođaja, putnici, bolesni...) ili kojima je dozvoljeno da odlože post, muslimani poste od jutra do mraka, odnosno niti šta jedu niti šta piju.

Kaže Kuran: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili“, Kuran 2:183), i čim padne mrak razbijaju post obrokom koji se naziva iftar, nakon čega smeju da jedu sve do zore („Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći“, 2:187.

Tada takođe smiju i da stupaju u seksualne odnose sa svojim supružnicima. Kuran o tome kaže: „Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio.“ (2:187)

Međutim: „Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i‘tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili“ (2:187).

Rane muslimane Muhamed je učio da hrane siromašne tokom Ramazana, i to je obaveza a ne slobodan izbor; koliko će se dati, i šta će se dati, da li hrana ili novac, vremenom se mijenjalo i prilagođavalo okolnostima, pa tako britanski muslimani danas daju svojim lokalnim džamijama najmanje pet funti, koje one onda raspodeljuju po potrebama vjernika.

Posljednjeg dana svetog mjeseca odigrava se naročita zajednička molitva, a nakon meseca Ramazana, odmah sutradan, prvog dana mjeseca Ševala, počinje Ramazanski bajram. Na Bajram se obično ujutru prvo pojede nešto slatko: u Muhamedovo vrijeme to bi bile datule, ali danas to mogu da budu svakakvi slatkiši.

Ramazan je inspirisao pesnike, arapske i turske i persijske, poput Rumija, i mnoge druge. U suštini, obredno jezgro i značaj Ramazana nije se mijenjao od 624. do danas, uprkos globalnom širenju islama. Islam se u to smislu nekako prilagodio čak i krajevima u kojima dan i noć traju mjesecima.