Prema najnovijim podacima Eurostata o krivičnim djelima, većina zemalja Evropske unije zabilježila je značajan porast broja prijavljenih silovanja u periodu između 2008. i 2023. godine.

Dok su Francuska, Engleska i Švedska zabilježile najveći rast, neke zemlje bilježe suprotan trend.

Poljska je, recimo, među rijetkima u EU koja je prijavila pad broja silovanja za oko 69% u istom periodu, a sličan trend primijećen je i u Litvaniji, Slovačkoj, Bugarskoj, Luksemburgu i Kipru.

Ovi podaci su, prema analitičarima, indikator promjena u društvenim okolnostima. Međutim, u javnom prostoru sve češće se postavlja pitanje - ima li migracija uticaja na porast seksualnog nasilja u zemljama Zapadne i Sjeverne Evrope?

Povezivanje migracija i kriminaliteta

U javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama i u političkim raspravama, pojavljuju se tvrdnje da je priliv migranata iz zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike doveo do povećanja broja silovanja i seksualnih napada. Međutim, dostupni podaci i stručne analize pokazuju da je stvarnost mnogo složenija.

Posebno nakon migrantskih talasa 2015. i 2022. godine, u javnosti su se pojavili narativi koji ukazuju na “kulturne i društvene razlike” kao mogući uzrok povećanja broja slučajeva seksualnog nasilja.

Prema podacima Eurostata, većina zemalja Evropske unije bilježi značajan rast prijavljenih slučajeva silovanja od 2008. do 2023. godine. Francuska prednjači s porastom od gotovo 280%, Engleska i Vels oko 222%, dok su skandinavske zemlje i Njemačka takođe zabilježile rast. S druge strane, zemlje poput Poljske, Slovačke i Litvanije, koje imaju strožu migracionu politiku, bilježe pad broja prijavljenih silovanja.

Francuska i Italija pod lupom statistike

U Francuskoj, gdje se najviše govori o ovoj povezanosti, 87% osoba optuženih za silovanje van porodičnog okvira 2023. godine bili su francuski državljani, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi VoxEurop.

Dakle, iako su stranci prisutni u statistici, oni čine manjinu u odnosu na domaće počinioce. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da ovi podaci nisu potpuno reprezentativni jer se prijave često podnose s velikim vremenskim odmakom.

U Italiji, prema ISTAT-u (2022), 5.775 osoba je prijavljeno ili uhapšeno zbog seksualnog nasilja od toga 3.340 Italijana i 2.435 stranaca, što znači da stranci čine 42,2% počinilaca, iako predstavljaju 8,9% populacije. Međutim, ni ti podaci nisu potpuni: pokrivaju samo slučajeve prijavljene policiji, a prijavljivanje je i dalje izuzetno nisko – tek 16% žena koje dožive nasilje obraća se vlastima.

Političke implikacije

No, pojedini stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje statistički i metodološki teško dokazive. Razlike u pravnim definicijama silovanja, spremnosti žrtava da prijave nasilje, kao i u načinu evidentiranja slučajeva od zemlje do zemlje, čine ovakva poređenja izuzetno kompleksnim.

U zemljama sa konzervativnijim vladama i strožim imigracionim politikama, poput Poljske i Slovačke, zabilježen je pad prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja, no važno je napomenuti da to nema direktnu korelaciju sa prilivom migranata kako kaže Tanja Topić, politička analitičarka.

Topićeva upozorava da je opasno izvlačiti paušalne zaključke i povezivati porast seksualnog nasilja s migracijama.

"Ne bih broj ili porast broja silovanja vezivala za migrantsko porijeklo što nosi u sebi elemente šovinizma i rasizma. Nije dokazano da su migranti silovatelji i to je dosta opasna teza koja se pogotovo postavlja u konzervativnim i populističkim državama čija je politika u sustini antimigrantska. Ne znači i ne želim tvrditi da među migrantima nema onih koji su počinili razne zločine, uključujući silovanja, ali vjerska, etnička pripadnost ne određuju sklonost i predispoziciju za silovanja", navela je politička analitičarka Tanja Topić za Aloonline.

Profesor Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, kaže da dolaskom migranata dolazi i povećanje kriminaliteta, te da su takvi podaci evidenti.

„Činjenica je da sa migrantskim talasima dolaze i nove bezbjednosne opasnosti i jedna od njih je upravo porast kriminala, jer s tim migrantskim talasima, između  ostalog, dolaze i oni koji su pravi izvor opasnosti. Sasvim je sigurno da bezbjednost pada zbog rasta opšteg kriminalitet. S druge strane, vidi se i porast terorizma od strane migranata. Smatram da je to teško kontrolisati jer je prenaglo došlo. Zemlje su bile spremne da prime migrante kontrolisano, ali naravno da se uvijek  „provuče“ neki broj. Takođe, ko ilegalno dođe on je svakako potencijalna opasnost, nego onaj koji dođe legalno“, naveo je Šolaja za Aloonline.

Migracioni rat

Prije skoro mjesec dana građani Poljske izašli su na ulice Varšave protiv "ilegalne imigracije" i evropske migracione politike, odazvavši se na poziv glavne opozicione partije stranke, Pravo i pravda (PiS).

Predsjednik države i vlada u sukobu su u pogledu diplomatije, podrške Ukrajini, ali i migracione politike i reformi koje Brisel smatra neliberalnima, a pokrenula ih je stranka PiS koja je bila na vlasti između 2015. i 2023.

"Velika većina Poljaka, u svim političkim aspektima protivi se prisilnom preseljenju migranata u Poljsku", upozorio je. "Neću pristati na sprovođenje Pakta o migracijama i azilu u Poljskoj."

Ovo je komentarisao i mađarski premijer Viktor Orban koji je pomenuo i termin "migracioni rat".

"Evropa se kreće: predsjednik Navrocki odbija provesti Migracijski pakt u Poljskoj. I mi odbijamo. Sada nas je dvoje. Ako nam se pridruži treći, to će već biti pobuna", napisao je na platformi X.

Prema informacijama dostupnim javnosti zabilježeno je nekoliko slučajeva silovanja izvršeni od strane migranata u BiH.

Uhapšena šestorica migranata zbog silovanja maloljetne djevojke, još četvorica zbog dilanja droge. Takođe, jedan od slučajeva zabilježen u BiH jeste i onaj silovanja 18-godišnje djevojke u Bihaću od strane dva migranta.

Ilegalni migrant iz Afganistana neprimjetno je 13. jula, oko pola sata prije ponoći, ušao u stan u Bihaću, u ulici 502. viteške brigade, u kojem živi bračni par s dvoje maloljetne djece, te je pokušao silovati njihovu 36-godišnju majku, dok oca nije bilo u kući.

Kako ističu analitičari, povećanje broja prijavljenih slučajeva može biti rezultat višeg povjerenja u institucije, jače podrške žrtvama i širenja svijesti o rodno zasnovanom nasilju. U isto vrijeme, činjenica da zemlje sa strožijom migracijskom politikom, poput Poljske ili Slovačke, bilježe pad broja prijavljenih silovanja, otvara prostor za političke interpretacije, ali ne nužno i dokazane uzročno-posljedične veze.