Međunarodna agencija za energetiku (IEA) opisala je trenutnu situaciju kao „najveći poremećaj snabdijevanja u istoriji globalnog tržišta nafte“.

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i blokada Ormuskog moreuza, piše Rojters, prijete ozbiljnim poremećajima u lancima snabdijevanja i mogućim nestašicama goriva širom svijeta.

Globalne zalihe nafte trenutno pokrivaju oko 101 dan svjetske potražnje, ali analitičari procjenjuju da bi ta brojka mogla pasti na 98 dana do kraja maja. Iako zalihe još nisu na minimalnim operativnim nivoima, brzina njihovog smanjenja izaziva zabrinutost, posebno jer je snabdijevanje kroz ključni moreuz i dalje ograničeno.

Tržišta su već reagovala, a cijene nafte porasle su za oko šest odsto nakon najnovije eskalacije sukoba u Zalivu.

Glavni pokretač ove krize je rat između Irana i SAD iz 2026. godine, koji je paralizovao Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Kroz ovaj prolaz prolazi gotovo petina globalne nafte, a njegova blokada značajno je smanjila dostupne količine na tržištu.

Tenzije su dodatno porasle nakon napada na brodove u moreuzu i požara u naftnoj luci u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što predstavlja najveću eskalaciju od proglašenja prekida vatre prije četiri sedmice.

Kao odgovor na krizu, Međunarodna agencija za energetiku već je odobrila oslobađanje čak 400 miliona barela iz strateških rezervi kako bi ublažila posljedice po tržište.

S druge strane, grupa OPEK+ dogovorila je skromno povećanje proizvodnje od 188.000 barela dnevno za jun, što analitičari smatraju nedovoljnim u odnosu na razmjere problema.

Početkom 2026. godine globalne zalihe bile su na najvišem nivou od februara 2021, ali su nakon izbijanja sukoba naglo pale. Samo u martu zabilježen je pad od čak 85 miliona barela.

Posebno je pogođeno tržište rafinisanih proizvoda poput benzina, dizela i mlaznog goriva. Zalihe ovih proizvoda pale su sa nivoa koji je pokrivao 50 dana potražnje na oko 45 dana, što dodatno povećava rizik od nestašica.

Analitičari upozoravaju da se već javljaju nestašice određenih proizvoda ključnih za industriju i transport, uključujući mlazno gorivo i tečni naftni gas. Postoji i mogućnost fizičke nestašice mlaznog goriva u Evropi, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po vazdušni saobraćaj i turizam.

Cijene nafte su naglo porasle, pa je Brent premašio 120 dolara po barelu na vrhuncu krize, dok se trenutno kreće oko 113 dolara.

Rast cijena dodatno podstiče inflaciju i pogađa i domaćinstva i industriju, dok visoke cijene dovode do smanjenja potrošnje.

Međunarodna agencija za energetiku već je snizila prognozu potražnje za 2026. godinu, dok Goldman Saks očekuje dalji pad u narednom periodu, što dodatno komplikuje već nestabilnu situaciju na tržištu.

Svijet se suočava sa periodom velike neizvjesnosti, a brzina kojom se zalihe nafte smanjuju biće ključni faktor u narednim mjesecima, piše Kurir.