Ponavljajući ranije izjave njemačkog ministra odbrane, Hart je rekla da taj potez naglašava potrebu da Evropa nastavi više da ulaže u odbranu i preuzme veći dio odgovornosti za bezbjednost regiona, piše The Guardian.

Pomak ka jačoj Evropi

U izjavi na platformi X, Hart je detaljnije pojasnila stav Saveza.

"Sarađujemo sa SAD-om kako bismo razumijeli detalje njihove odluke o rasporedu snaga u Njemačkoj. Ovo prilagođavanje naglašava potrebu da Evropa nastavi više da ulaže u odbranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku bezbjednost – gdje već vidimo napredak otkako su se saveznici prošle godine na NATO samitu u Hagu dogovorili da će ulagati 5% BDP-a. Ostajemo uvjereni u našu sposobnost da obezbijedimo odvraćanje i odbranu dok se ovaj pomak ka jačoj Evropi u jačem NATO nastavlja", napisala je.

Njemački ministar odbrane: Bilo je predvidljivo da će SAD povući dio jedinica iz Evrope

Sličnu poruku poslao je i njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je nakon američke najave poručio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost. Naglasio je da je američko vojno prisustvo i dalje važno, ali je dodao da je ovakav potez bio očekivan.

"Ovo je i u našem interesu i u interesu Sjedinjenih Država, ali bilo je predvidljivo da će SAD povući dio jedinica iz Evrope, uključujući Njemačku", rekao je Pistorijus, prenosi Index.hr.

Pentagon je pritom objavio da bi povlačenje oko 5.000 vojnika moglo biti završeno u narednih šest do dvanaest mjeseci. Odluka dolazi u jeku političkih tenzija između američkog predsjednika Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca.

Istovremeno, Berlin pokušava da ubrza jačanje sopstvenih odbrambenih kapaciteta.

Pistorijus je istakao da je Njemačka "na dobrom putu", uz širenje Bundesvera, bržu nabavku vojne opreme i ulaganja u infrastrukturu.

Pentagon pokrenuo povlačenje vojnika

Podsjetimo, američko Ministarstvo odbrane odlučilo je da povuče 5.000 vojnika iz Njemačke usred zaoštrenih odnosa između predsjednika Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata sa Iranom.

Odluka dolazi nakon što je Tramp javno kritikovao Merca zbog njegovih izjava da su Sjedinjene Države "ponižene" u pregovorima sa Iranom.

Njemački kancelar ranije je izjavio da Vašington nema jasnu strategiju, što je dodatno pogoršalo odnose između dvije strane. Tramp je uzvratio oštrim porukama na društvenim mrežama, poručivši da Merc "ne zna o čemu govori" i da Njemačka loše stoji i u bezbjednosnom i u ekonomskom smislu.

Nalog za povlačenje potpisao je ministar odbrane Pit Hegset, a iz Pentagona je saopšteno da je odluka donijeta nakon revizije rasporeda američkih snaga u Evropi. Očekuje se da će proces povlačenja trajati između šest i dvanaest mjeseci, uz prilagođavanje američkog vojnog prisustva novim operativnim potrebama.

Tramp je pritom otvorio mogućnost dodatnog smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi, posebno u Italiji i Španiji, koje je oštro kritikovao zbog odbijanja učešća u operacijama obezbjeđivanja Ormuskog moreuza.

"Vjerovatno hoću, zašto ne bih?“, rekao je na pitanje o mogućem povlačenju vojnika iz tih zemalja.

Njemačka ostaje ključna tačka američkog vojnog prisustva u Evropi, sa više od 36.000 vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, uključujući strateški važnu vazdušnu bazu Ramštajn.

Upravo zbog te infrastrukture Njemačka ima ključnu ulogu u logistici i operacijama američke vojske na Bliskom istoku i šire.

Raniji planovi povlačenja

Ovo, međutim, nije prvi put da Vašington razmatra smanjenje snaga u Njemačkoj.

Tokom prvog mandata, Tramp je 2020. najavio povlačenje oko 12.000 vojnika, ali je taj plan naišao na otpor u Kongresu i kasnije ga je administracija predsjednika Džoa Bajdena zaustavila.

Uprkos tome, pitanje američkog vojnog prisustva u Evropi i dalje ostaje jedno od ključnih bezbjednosnih i političkih pitanja unutar NATO saveza.

 
(Nezavisne)