U Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) upozorili su na posljedice izostanka odgovarajuće reakcije na globalno zagrijavanje.







Riječ je o izglednim posljedicama u sljedećih nekoliko decenija.

2030-e godine

Glečeri će se tokom 2030-ih nastaviti topiti, a što će uzrokovati rast razine mora za 20 centimetara, podaci su Programa za istraživanje globalnih promjena pri Ujedinjenim nacijama.

Prema podacima američke Agencije za okeane i atmosferu (NOAA), ljudskim aktivnostima nastaviće se negativno uticati na koralne grebene. Njih 60 posto je već znatno ugroženo.

Iz Svjetske banke upozorili su da bi smanjenje prinosa od usjeva za posljedicu imalo ekstremno siromaštvo kod još 100 miliona ljudi. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su ukazali da će zdravstveni problemi uzrokovani klimatskim promjenama dovesti do godišnje smrti 250.000 ljudi.

2040-e godine

Globalna temperatura bi tokom 2040-ih mogla porasti iznad 1,5 stepeni celzija, pretpostavka je Međuvladinog panela za klimatske promjene pri UN-u (IPCC). Podaci organizacije Climate Central kazuju da bi Bangladeš, Vijetnam i Tajland mogli biti pogođeni godišnjim poplavama, a što će veliki broj osoba primorati na migracije, piše Klix.

Takođe prema IPCC-u, osam posto globalne populacije biće suočeno s redukcijom vode. Na Arktiku bi se moglo desiti da tokom ljeta više uopšte nema leda. Razina mora u Meksičkom zaljevu bi u 2040-im mogla porasti za 60 centimetara, podaci su Centra za naučnu edukaciju.

2050-e godine

Temperatura i do 60 stepeni celzija bi tokom 2050-ih mogla postati svakodnevnica za dvije milijarde ljudi. Ako bi izostala adekvatna reakcija na klimatske promjene, zaštitne maske bi se morale nositi svaki dan zbog smoga.

Na sjeveru Sjedinjenih Američkih Država godišnje bi se dešavalo 25 velikih poplava. Zbog nesigurnosti u opskrbi hranom i vodom 140 miliona ljudi bi moglo biti raseljeno, upozorenje je iz Svjetske banke.

Početak sljedećeg vijeka

Prema IPCC-u, globalna temperatura bi na početku sljedećeg vijeka mogla porasti za više od četiri stepena. Zbog porasta razine mora mnogi dijelovi svijeta bili bi neprepoznatljivi. Primjera radi, veći dio Floride bi nestao.

U UNESCO-u pretpostavljaju da bi koraljni grebeni potpuno nestali, a i insekti bi postali prošlost. Blizu 40 posto planete bilo bi pogođeno sušama.

Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša (EPA) svake godine u SAD-u bi se dešavali požari koji bi uništili prostor jednak prostoru Masačusetsa. Portugal i Španija postale bi pustinjsko područje.