[caption id="attachment_78159" align="alignnone" width="900"]
Ilustracija[/caption]
Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević kaže da u razgovore treba uključiti sve strane, jer je svima poznato ko ima kakav uticaj na narode u BiH.
- Igra žmurke je prolazila kroz ove decenije. Protivnici razgovora beže od toga da se stvari nazovu pravim imenom, a to je da u BiH postoje tri konstitutivna naroda, dva entiteta, zemlje potpisnice Dejtona. Da bi se stvari pokrenule ka nekom rešenju, odnosno razrešenju političke krize treba potpuno ogoliti sve, a ne igrati se, kao na primer u institucijama BiH, tačnije Ustavnom sudu u kome je nacrtana formula i gde su tri stranca iz onih zemalja koji su ljuti protivnici stavova Srba i Srbije na međunarodnoj političkoj sceni - istakao je Milivojević.
Logično je, dodaje, da ako neko želi dogovor teži ka kompromisu.
- Polazi se od onoga što spaja, a ne razdvaja. Većini Srba je bliža reprezentacija Srbije nego BiH, većini Hrvata Hrvatska nego BiH, a Bošnjacima najbliža BiH, jer su većinski narod u BiH, ali istovremeno kada igraju Srbija i Hrvatska protiv Turske, za koga će Bošnjaci navijati? Potrebno je krenuti od onog što spaja, a ne na silu stvarati bošnjački nacionalni identitet, i istovremeno državni identitet BiH. To nikada neće proći kod Srba i Hrvata. Mora se graditi politička praksa u kojoj će negovati ono što je nesporno. To su, na primer, putevi. Turska je krenula sa nekim investicijama, mostovi... Treba videti od čega imaju koristi sva tri naroda i od te ljušture graditi dalje institucije. Nije bez razloga Dejton predvideo Savet ministara BiH sa tri ministarstva, kao pomoćni organ Predsjedništva. Sve druge stvari koje se potenciraju, kao što su NATO, nisu realne jer jedan narod to neće, ali tu je EU za koju su svi. Neka i EU načini korak napred - istakao je Milivojević.
Profesor i stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da je razgovor jedini izlaz iz političke krize u koju je zapala BiH, uz želju da se postigne dogovor između strana u procesima.
- Uz tri unutrašnja partnera, treba da se čuju i drugi koji su važni za BiH, posebno oni koji su zaduženi za suštinsku realizaciju Dejtonskog sporazuma. To su Srbija i Hrvatska. Samo na taj način se može dovesti do održivog rješenja - kaže Šolaja koji dijeli stav i onih koji smatraju da nekima odgovara stalna politička kriza u BiH jer, kako kaže, neko iz toga crpi energiju i svoje interese.
Sankcije
Miloš Šolaja naglašava i da eventualne sankcije ne bi samo osjetila Republika Srpska, već cijela BiH.
- Nema jasne ideje kako bi sankcije trebalo da izgledaju. Nije to ni rješenje, posebno kada su nejasni ciljevi i ciljane grupe - istakao je Šolaja.