Brojna svjedočanstva kroz istoriju govore o njegovim iscjeliteljskim moćima, a građani će na Spasovdan imati priliku da se poklone ovoj svetinji i pomole pred njom.
Prema predanju, Presveta Bogorodica sama je isplela pojas od kamilje kože i nosila ga tokom života, uključujući trenutke kada je primila vijest da će roditi Isusa Hrista, kao i tokom njegovog raspeća.
Tri dana nakon njenog upokojenja, prema jednom predanju, pojas je predat apostolu Tomi.
Postoji i drugo predanje prema kojem je preko apostola Jovana ostavljena zapovijest da se pojas čuva u jednoj jevrejskoj porodici.
U četvrtom vijeku svetinja je dospjela u Konstantinopolj, gdje ju je, prema istorijskim zapisima, ukrasila zlatnim nitima vizantijska princeza Pulherija.
Posebno mjesto u istoriji zauzima priča o vizantijskoj carici Zoe, supruzi Lava Šestog, kojoj se, prema predanju, Bogorodica javila u snu i poručila da će ozdraviti uz pomoć svetog pojasa. Nakon toga, pojas je prvi put izložen i, prema vjerovanju, carica je ozdravila.
Kroz vijekove pojas je mijenjao mjesto čuvanja.
Dio svetinje odnijeli su krstaši na Zapad, ali je jedan dio ostao sačuvan u Carigradu. Kasnije je premještan između Kapadokije i Konstantinopolja.
Prema predanju, pojas je kasnije bio smješten u takozvanom „carskom krstu“ cara Konstantina Velikog zajedno sa česticom Časnog krsta i moštima svetitelja.
Nakon jedne izgubljene bitke Vizantije protiv Bugara, svetinja je dospjela u njihove ruke, a potom ju je, prema istorijskim zapisima, osvojio srpski kralj Stefan Dečanski.
Četrdesetak godina kasnije sveti knez Lazar predao je pojas manastiru Vatoped na Svetoj Gori, gdje se i danas čuva.
Pojas Presvete Bogorodice do sada je bio izlagan uglavnom u Grčkoj, a prije petnaest godina i u Rusiji.
Vjernici vjeruju da svetinja pomaže pri iscjeljenju i dobijanju poroda, a svetogorski monasi već vijekovima dijele osveštane trake koje su doticale pojas kao blagoslov i duhovnu podršku, piše Blic.
Komentari (0)