Njegovo prisustvo u tijelu je prirodno, ali kada pređe granice normale – može postati ozbiljna prijetnja po zdravlje.
U nastavku donosimo 25 važnih činjenica o holesterolu koje bi trebalo da zna svaka osoba koja brine o svom zdravlju.
Holesterol u krvi – osnove koje morate znati
Holesterol se ne rastvara u krvi, već se kreće putem lipoproteina – LDL (loš) i HDL (dobar).
LDL holesterol doprinosi stvaranju plakova u arterijama, dok HDL pomaže u njihovom uklanjanju.
Holesterol je važan za proizvodnju hormona, zaštitu nervnog sistema i varenje.
Oko 75% holesterola proizvodi jetra, a samo 25% unosimo hranom.
Nasljedni faktor (familijarna hiperholesterolemija) može izazvati visok holesterol već u mladosti.
Visok holesterol uzrokuje oko 2,6 miliona smrti godišnje širom svijeta.
Nivo holesterola – ko treba da se testira i zašto
Djeca takođe mogu imati visok holesterol – proces počinje još u djetinjstvu.
Osobe starije od 20 godina trebalo bi da testiraju holesterol na svakih 5 godina.
Fizički znaci visokog holesterola: bijeli prsten oko rožnjače, masne naslage na kapcima.
Jaja imaju visok sadržaj holesterola, ali ne utiču značajno na LDL u krvi.
Prenizak holesterol (ispod 160 mg/dl) takođe može izazvati ozbiljne probleme, uključujući i prerano rođenje kod trudnica.
Visok holesterol može izazvati: srčani i moždani udar, cirozu jetre, Alchajmerovu bolest i impotenciju.
Holesterol je ključan za libido, jer učestvuje u proizvodnji testosterona, estrogena i progesterona.
Najviši prosječni nivoi holesterola zabilježeni su u zapadnoj i sjevernoj Evropi.
Razlike kod muškaraca i žena
Muškarci imaju viši holesterol do menopauze, nakon čega kod žena raste i može ih premašiti.
Holesterol je važan i za zdravlje kože, jer štiti od UV zračenja i omogućava sintezu vitamina D.
Čak i bez unosa holesterola kroz ishranu, jetra proizvodi dovoljno za normalno funkcionisanje.
Holesterol u hrani – šta treba izbjegavati
Proizvodi koji „ne sadrže holesterol“ mogu biti puni trans masti, koje povećavaju LDL i smanjuju HDL.
Arterije začepljene holesterolom izgledaju kao obložene slojem putera – tvrde, sužene i žućkaste.
Ishrana i stil života – kako smanjiti rizik
Ishrana bogata povrćem, ribom, ovsenom kašom, orasima, maslinovim uljem i crnom čokoladom pomaže u regulaciji holesterola.
Fizička aktivnost (minimum 30 minuta dnevno) značajno smanjuje „loš“ holesterol i povećava „dobar“.
Trudnice prirodno imaju povišen holesterol – što je neophodno za začeće i razvoj ploda.
Parovi s visokim holesterolom mogu imati poteškoće sa začećem.
Ostali faktori koji povećavaju holesterol: naslijeđe, pušenje, alkohol, stres i fizička neaktivnost.
Majčino mlijeko sadrži HDL holesterol, koji pomaže razvoju bebinog mozga i štiti od srčanih bolesti.
Holesterol nije samo broj na papiru, to je ključna komponenta našeg zdravlja. Uz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i redovne kontrole, moguće je postići balans koji čuva i tijelo i um, piše Stil.