Ali to ne mora uvijek da znači da se dešava srčani udar. Slični simptomi se javljaju i tokom napada anksioznosti.

Napad anksioznosti može da djeluje zastrašujuće, ali nije opasan po život. Srčani udar, s druge strane, zahtejva hitnu medicinsku pomoć, a razlika nije uvijek očigledna. Ako niste sigurni šta se dešava, treba odmah da potražite pomoć, kaže kardiolog dr Ali Rizvi iz bolnice Houston Methodist.

- Nikada ne treba zanemariti simptome, čak i ako mislite da je u pitanju samo stres. Bolje je provjeriti na vrijeme - upozorava dr Rizvi.

Šta izaziva napad anksioznosti?

Briga je dio svakodnevice. Ali kad postane preterana i intenzivna, može da preraste u napad anksioznosti, poznat i kao panični napad. Ako se takvi napadi javljaju često, možda se radi o anksioznom poremećaju i u tom slučaju bi trebalo porazgovarati s ljekarom.

Napadi anksioznosti mogu da budu posljedica ličnih iskustava, načina razmišljanja, hemije mozga ili nasljednih faktora. Nekad ih pokreće stresna situacija, poput smrti bliske osobe ili hroničnih problema s novcem. U drugim slučajevima, javljaju se iznenada, bez vidljivog razloga.

Anksiozni poremećaji spadaju u najčešće mentalne tegobe, a pogađaju oko 4,3 % odraslih, prema istraživanju Instituta za javno zdravlje "Batut".

Kako izgleda napad anksioznosti?

Najčešći simptomi su:

Zbog intenziteta simptoma, ponekad može da djeluje kao da se dešava srčani udar.

Šta uzrokuje srčani udar?

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, ozbiljno je i hitno medicinsko stanje. Nastaje kada se iznenada prekine dotok krvi do srca, pa srce ostaje bez kiseonika i ne može da pumpa krv kroz tijelo.

Uzrok je najčešće začepljenje krvnog suda usljed nakupljene masnoće (plaka) u arterijama. Taj proces se zove ateroskleroza i vremenom može da dovede do bolesti koronarnih arterija. Plak može da pukne i stvori ugrušak koji potpuno blokira protok krvi.

U Srbiji, više od 20.000 ljudi godišnje premine od srčanog udara. Bolesti srca su vodeći uzrok smrti.

Simptomi srčanog udara

Važno je znati kako da prepoznate simptome kako biste na vrijeme zatražili pomoć:

Kod žena, simptomi mogu da budu manje tipični: izražen umor, mučnina ili povraćanje. Ako neko već ima problema sa srcem, trebalo bi da obrati pažnju na svaku promjenu u uobičajenim simptomima.

- Ne treba zanemariti ništa što nije uobičajeno. Ponekad je promjena simptoma važnija od samog simptoma - naglašava dr Rizvi.

Najvažnije razlike

Napadi anksioznosti i srčani udar imaju različite uzroke i faktore rizika.

Kod srčanih bolesti, najčešći rizici su: pušenje, visok pritisak, dijabetes i porodična istorija bolesti srca. Ljekari uzimaju u obzir cjelokupno zdravstveno stanje kako bi odlučili koje analize treba uraditi.

- Nećemo isto pristupiti osobi od 80 godina s dijabetesom i osobi od 30 godina koja redovno trči i nema simptome - objašnjava dr Rizvi.

Okidači i trenutak kada nastaje

Napad anksioznosti obično izaziva neki stres - događaj, konflikt, čak i kafa na prazan stomak. Neki od najčešćih okidača su:

Srčani udar najčešće nastaje usled začepljenja krvnih sudova, a često se dešava tokom fizičke aktivnosti. Kada pritisak poraste, srce se više opterećuje, što povećava rizik.

Razlike u vrsti bola

Obije situacije mogu da izazovu bol u grudima, ali postoji razlika:

Kod srčanog udara bol je pritiskajuć, javlja se tupi osjećaj težine, koji se može širiti na ruku, leđa ili vilicu.

Kod anksioznosti bol je oštar, probadajući i ostaje u predjelu grudi, bez širenja na druge djelove tijela.

Srčani udar ne izgleda uvijek kao na filmu - osoba ne mora da padne i uhvati se za grudi. Pogotovo kod žena, simptomi mogu da budu suptilniji. Ipak, čak i tada, može da bude opasan po život.

Koliko dugo traju simptomi?

Napad anksioznosti nastaje naglo, dostiže vrhunac za oko 10 minuta i najčešće prestaje u roku od pola sata.

Srčani udar može da počne postepeno, ali tegobe ne prolaze - bol se obično pojačava.

Kada se obavezno treba javiti ljekaru

Dr Rizvi ističe da, ako postoji sumnja na srčani udar, treba odmah pozvati hitnu pomoć. Posebno kada se jave: otežano disanje, mučnina, znojenje i bol koji se širi - simptomi koji se ne javljaju kod anksioznosti.

- Ljudi često ignorišu simptome - ne žele da prave paniku ili misle da mogu da izdrže. Ali bolje je otići u bolnicu i saznati da nije srce, nego ostati kod kuće dok se dešava infarkt - poručuje dr Rizvi.

(Zdravlje.kurir.rs)