Sve je veći broj pacijenata koji se žale na nadutost stomaka i gasove. Ove tegobe su vezane za povećano prisustvo gasova u stomaku. Doc. dr Dušan Popović, načelnik Odjeljenja urgentne gastroenterologije ihepatologije Univerzitetskog kliničkog centra Srbije odgovara na pitanje kako se otkriva uzrok nadutosti ida li je ovaj problem bezazlen.
Navešću vam primjer iz prakse- pacijentkinja stara 37 godina, poslednjih 6 mjeseci ima tegobe u vidu nadutosti trbuha i pojačanog puštanja gasova, što se intenziviralo unazad mjesec dana, od kada imasvakodnevne tegobe. Nadutost je intenzivnija tokom popodneva, povremeno mora da „olabavi kaiš iliotkopča dugme“, kako bi osjetila olakšanje. Prisutne tegobe znatno utiču na njen kvalitet života. Od drugih tegoba ima povremeno „vraćanje kiseline“. Stolice su redovne, u par navrata je imala kašastustolicu, bez primesa krvi. Nije gubila na težini i nema drugih bolesti.
U porodici nije bilo zloćudnih tumora organa za varenje. Pušač je, izuzetno rijetko konzumira alkohol. Neredovno se hrani (1-2 obroka dnevno, najčešće brza hrana, često jede u žurbi), nedovoljno je fizički aktivna, jer nema dovoljno vremena i pod konstantnim je stresom zbog obaveza na poslu i kući. Kompletan fizikalni pregled je uredan. Tražene laboratorijske analize (krvna slika, dopunskelaboratorijske analize, analiza stolice, test na Helicobacter pylori) su uredne.
Postoji više razloga koji mogu objasniti nastanak tegoba kao što su nadutost i gasovi. To su u ovom konkretnom slučaju način ishrane (neredovna i nekvalitetna), nedovoljna fizička aktivnost i pušenje. Nesmije se zaboraviti ni stres koji je svakako važna komponenta nastanka funkcionalnih tegoba. Nakonuzimanja podataka o tegobama koje pacijenti imaju, neophodan je detaljan pregled, kao i selektivnosprovođenje određenih dopunskih dijagnostičkih metoda kako bi se isključili postojanje ozbiljnih,organskih oboljenja (tumori, zapaljenje, malapsopcija i sl.).
S obzirom da je prikazana pacijentkinja nema prisutnih tzv. alarmnih simptoma, da u porodici nije bilotumora organa za varenje, da su kompletan fizikalni pregled i tražene analize normalne, nije bilo potrebno dalje ispitivanje.
Savjetovao sam izmjenu načina ishrane narednih 30 dana.
Na kontrolnom pregledu nakon 30 dana, pacijentkinja se osjeća dosta bolje, rijetko ima osjećaj nadutosti, dok druge tegobe negira. Na primjenjenu terapiju je došlo do značajnog smirivanja tegoba, tako dadopunska dijagnostika i terapija nisu bile potrebne, ali je savjetovano da pacijentkinja nastavi sasprovođenjem higijensko-dijetetskog režima i preporučenom terapijom i da se javi na redovnu kontroluza 6 mjeseci.
