Naučnici su otkrili da jednostavan test hodanja, za koji su potrebni štoperica i nekoliko metara prostora, može pružiti zanimljive informacije o starenju mozga
Nije neobično da dvije osobe istih godina imaju potpuno različito zdravstveno stanje. Razlog je to što hronološka starost, odnosno broj godina od rođenja, ne mora odgovarati biološkoj starosti organizma.
Kako prenosi N1, naučnici sve više proučavaju mogućnost da različiti organi stare različitom brzinom, uključujući i mozak.
"Uopšteno govoreći, na starost možemo gledati na dva načina: hronološki i biološki", objašnjava profesor Dejvid Šarp, neurolog s londonskog Imperijal koledža
On ističe da se danas ne proučava samo biološka starost čitavog organizma, već i pojedinačnih organa, poput srca, jetre i mozga.
Kako da uradite test kod kuće?
Za provjeru brzine hodanja potrebni su vam metar, štoperica i malo slobodnog prostora.
Test možete uraditi na dva načina.
Ako ste u zatvorenom prostoru:
Izmjerite jedan metar za početno hodanje, kako biste postigli prirodan tempo.
Nakon toga izmjerite još četiri metra.
Hodajte uobičajenom brzinom i mjerite vrijeme potrebno da pređete ta četiri metra.
Ako ste napolju:
Odredite pet metara za početno hodanje.
Zatim izmjerite još deset metara na kojima ćete mjeriti vrijeme.
Hodajte svojim prirodnim tempom, bez namjernog ubrzavanja.
Kada završite, dužinu izmjerenog dijela staze podijelite brojem sekundi koje su vam bile potrebne da ga pređete.
Na primjer, ako četiri metra pređete za tri sekunde, vaša brzina iznosi približno 1,33 metra u sekundi.
Šta brzina hodanja govori o mozgu?
Istraživanje sprovedeno na približno 1.000 ljudi s Novog Zelanda pokazalo je da brzina hodanja već u 45. godini može biti značajan pokazatelj biološkog starenja.
Naučnici su ustanovili da su osobe koje su hodale sporije u prosjeku imale manji volumen mozga, tanji spoljašnji sloj moždanog tkiva i izraženije znakove njegovog starenja.
Takođe su postizale slabije rezultate na testovima pamćenja, rasuđivanja i brzine obrade informacija.
"Hodanje je tako jednostavna aktivnost", ističe doktorka Lajn Rasmusen, glavna autorka istraživanja.
Međutim, objašnjava da hodanje zahtijeva usklađen rad brojnih sistema, od mišića i vida do srca, pluća i mozga.
Koliko brzo bi trebalo da hodate u svojim godinama?
Istraživači su izdvojili prosječne brzine hodanja prema polu i starosnoj dobi, koje možete uporediti sa svojim rezultatom.
Žene:
Godine Prosječna brzina
40–49 1,39 m/s (oko 5 km/h)
50–59 1,31 m/s (oko 4,7 km/h)
60–69 1,24 m/s (oko 4,5 km/h)
70–79 1,13 m/s (oko 4,1 km/h)
80–89 0,94 m/s (oko 3,4 km/h)
Muškarci:
Godine Prosječna brzina
40–49 1,43 m/s (oko 5,1 km/h)
50–59 1,43 m/s (oko 5,1 km/h)
60–69 1,34 m/s (oko 4,8 km/h)
70–79 1,26 m/s (oko 4,5 km/h)
80–89 0,97 m/s (oko 3,5 km/h)
Ove vrijednosti služe za poređenje s prosječnom brzinom osoba sličnih godina, a ne za izračunavanje tačne starosti mozga.
Kakva je povezanost između starenja mozga i dužine života?
U jednom istraživanju koje je obuhvatilo 45.000 ljudi, osobe čiji je mozak pokazivao izraženije znakove biološkog starenja imale su 182 odsto veći rizik od smrti iz bilo kog razloga tokom narednih 15 godina.
U toj studiji biološka starost mozga procjenjivana je analizom proteina u krvi, a ne testom hodanja.
Drugo istraživanje, naučnika s Univerziteta u Pitsburgu, pokazalo je veliku povezanost između brzine hodanja i očekivanog životnog vijeka.
Među muškarcima starim 75 godina koji su hodali najsporije, vjerovatnoća da će živjeti još najmanje deset godina iznosila je 19 odsto, dok je među onima koji su hodali najbrže bila 87 odsto.
Kod žena istih godina te vrijednosti iznosile su 35, odnosno 91 odsto.
Ipak, brzina hodanja zavisi i od drugih faktora, uključujući fizičku kondiciju, bolesti i pokretljivost.
Zato sporiji hod sam po sebi ne znači da je nečiji mozak biološki stariji, niti ovaj kućni test može zamijeniti medicinsku procjenu.
Komentari (0)