Način na koji čovjek hoda može da otkrije više o njegovom zdravstvenom stanju nego što se do sada pretpostavljalo. Na to ukazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu „Nejčer medisin“ (Nature Medicine), u kojem su naučnici pomoću vještačke inteligencije analizirali pokrete cijelog tijela i pronašli veze sa različitim zdravstvenim pokazateljima, uključujući stanje jetre, dijabetes i kvalitet sna.

Istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu analizirali su snimke kretanja 3.328 odraslih osoba. Cilj je bio da utvrde da li računarski model može da prepozna suptilne promjene u kretanju koje bi mogle da ukažu na određene zdravstvene karakteristike.

Ljekari već dugo obraćaju pažnju na brzinu hoda, ravnotežu i držanje tijela. Brzina hoda je u medicinskim istraživanjima čak opisivana kao „šesti vitalni znak“.

„Kada smo započeli ovaj projekat, vjerovali smo da kretanje može mnogo da govori o zdravlju“, rekao je za portal „Sajens alert“ (ScienceAlert) Adam Gabet, jedan od autora studije i informatičar sa Vajcmanovog instituta.

Vještačka inteligencija analizirala pokrete cijelog tijela

U kontrolisanim uslovima, učesnici istraživanja obavili su pet različitih zadataka: hodali su na pokretnoj traci brzinom od tri kilometra na čas i sopstvenim tempom, hodali u mjestu, ustajali sa stolice i stajali mirno kako bi se ispitala njihova ravnoteža.

Pokrete je bilježila kamera sa senzorom dubine, koja je pratila položaj 26 zglobova u tri dimenzije.

Naučnici su zatim obučili model vještačke inteligencije tako što su iz snimaka uklanjali pojedine dijelove informacija i od sistema tražili da rekonstruiše ono što nedostaje. Da bi uspješno obavio zadatak, model je morao da nauči kako se različiti dijelovi tijela kreću zajedno.

Tako su dobijeni numerički obrasci kretanja, koje su istraživači uporedili sa detaljnim zdravstvenim podacima učesnika. Među njima su bili laboratorijski rezultati, tjelesne mjere, zdravstvena stanja i podaci o životnim navikama.

Model je otkrio statistički značajne povezanosti sa 1.887 od ukupno 3.210 analiziranih zdravstvenih karakteristika. Pokazalo se i da obrasci kretanja pružaju dodatne informacije u odnosu na uobičajena mjerenja, poput brzine hoda i dužine koraka.

Značajna povezanost uočena je i između kretanja i pokazatelja kvaliteta sna i fizičke aktivnosti. Posebno su bili informativni pokreti trupa, dijela tijela između ramena i kukova.

„Jedno od otkrića koje mi je posebno privuklo pažnju jeste koliko kvalitet sna utiče na naše tijelo“, naveo je Gabet.

Model je mogao da predvidi pokazatelje povezane sa apnejom u snu, poremećajem tokom kojeg dolazi do ponovljenih prekida ili ograničenja disanja za vrijeme spavanja. Uočene su i povezanosti sa nesanicom, kao i sa dužinom spavanja tokom prethodne noći.

Autori istraživanja naglašavaju da ovi rezultati ukazuju na to da se informacije o kvalitetu sna mogu odražavati u obrascima kretanja, ali da studija nije pokazala da sistem može da dijagnostikuje poremećaje spavanja.

Analiza cijelog tijela preciznija od uobičajenih mjerenja hoda

Prema riječima Gabeta, dosadašnja istraživanja hoda uglavnom su bila usmjerena na noge, dok su pokreti gornjeg dijela tijela ostali relativno nedovoljno istraženi.

Nova studija ukazuje na to da analiza cijelog tijela može da otkrije informacije koje klasična mjerenja brzine hoda i dužine koraka ne obuhvataju.

Kada su obrasci kretanja dodati modelu koji je već uzimao u obzir starost, indeks tjelesne mase, količinu masti oko unutrašnjih organa i visinu, poboljšana su predviđanja određenih zdravstvenih stanja. Među njima su dijabetes, depresija i nesanica, kao i podaci o upotrebi lijekova.

Istraživači smatraju da bi analiza kretanja u budućnosti mogla da dopuni redovne zdravstvene preglede. Kratak test, za koji nisu potrebni uzorci krvi niti invazivne procedure, potencijalno bi mogao da pomogne ljekarima da prepoznaju promjene koje zahtijevaju dodatnu provjeru.

Potrebna su dodatna istraživanja prije primjene u medicini

Ipak, rezultati ne dokazuju da određene bolesti ili problemi sa spavanjem izazivaju specifične obrasce hoda. Istraživanje je bilo presječno, što znači da su podaci prikupljeni u jednom trenutku, pa naučnici ne mogu da utvrde šta se prvo pojavilo – promjena u kretanju ili zdravstveni problem.

Pored toga, učesnici su uglavnom bili zdravi odrasli ljudi, pretežno aškenaskog jevrejskog porijekla, koji žive u Izraelu. Zbog toga rezultati ne moraju u istoj mjeri da važe za druge populacije.

Sistem se oslanjao i na određeni model kamere sa senzorom dubine i njegov softver. Kompanija „Njuton tek“ (Newton Tech), proizvođač korišćenog sistema kamera, bila je među koautorima studije.

Gabet je naveo da su srodna istraživanja njegovog laboratorijskog tima dala rezultate koji su se pokazali primjenjivim i na drugim grupama ispitanika, ali da je i ovaj model potrebno nezavisno provjeriti.

„Prije primjene u medicini bile bi neophodne kliničke studije koje bi pokazale jasno razdvajanje, uz visoku specifičnost“, rekao je Gabet.

Istraživači sada žele da ispitaju da li se promjene u kretanju mogu pojaviti prije nego što se jave drugi znaci bolesti, što bi potencijalno omogućilo ranije prepoznavanje zdravstvenih problema.

Studija je objavljena u naučnom časopisu „Nejčer medisin“ (Nature Medicine).

Pokreti tijela otkrivaju informacije o stanju jetre

Jedan od zanimljivijih rezultata odnosi se na jetru. Ljekari mogu da procjenjuju stepen ožiljnih promjena na ovom organu mjerenjem njegove krutosti.

Istraživači su utvrdili da obrasci kretanja mogu da predvide krutost jetre, a prema rezultatima studije, takva predviđanja pružala su informacije uporedive sa onima dobijenim analizama krvi koje se koriste za procjenu stanja jetre.

(Glas Srpske)