Visoki tajvanski bezbjednosni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, izjavio je da je kineska vojska, zajedno sa obalskom stražom, početkom mjeseca u jednom trenutku okupila više od 100 plovila u regionu.

Tokom vježbi simulirani su napadi na druge vojske i gradove, uključujući i one na Tajvanu.

Prema riječima tajvanskog zvaničnika, pomorsko raspoređivanje bilo je obimnije od posljednjih zvanično najavljenih kineskih manevara usmjerenih na Tajvan, održanih prije gotovo godinu dana. Riječ je o jednom od najvećih raspoređivanja kineske mornarice do sada.

Vježbe su održane u trenutku kada Kina, koja demokratski uređeni Tajvan smatra svojom teritorijom, već pet godina pojačava vojni pritisak na ovo ostrvo. Takve aktivnosti izazivaju osudu vlasti u Tajpeju i zabrinutost zapadnih zemalja zbog mogućnosti izbijanja sukoba.

Kineski predsjednik Si Đinping održao je u četvrtak govor o politici prema Tajvanu, pozivajući na mirno „ujedinjenje“, ali nije pomenuo mogućnost upotrebe sile.

Tokom najnovijih manevara, kineska podmornica je iz Žutog mora lansirala i interkontinentalnu balističku raketu ka kineskom kopnu, izjavio je tajvanski zvaničnik.

On je kineske aktivnosti opisao kao „tiho zastrašivanje“, navodeći da Peking na taj način vrši vojni pritisak, a istovremeno izbjegava izazivanje šire međunarodne reakcije.

Tajvansko ministarstvo odbrane uputilo je Rojters na izjave ministra Velingtona Kua, koji je rekao da Kina izvodi vježbe čiji je cilj sprečavanje pristupa određenim područjima zapadnog Pacifika, uz učešće nosača aviona i drugih pomorskih formacija.

Kina je saopštila da nosač aviona učestvuje u „rutinskim“ vježbama koje nisu usmjerene ni protiv jedne države. Peking, međutim, nikada nije odustao od mogućnosti upotrebe sile kako bi Tajvan stavio pod svoju kontrolu.

Dodatnu pažnju privlači činjenica da će Peking naredne sedmice biti domaćin samita lidera APEC-a u Šenženu, na kojem se očekuje susret američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsjednika Sija Đinpinga. Tajvan je takođe član ove organizacije.

Izvor iz strane obavještajne službe izjavio je za Rojters da su nenajavljene vježbe vjerovatno sprovedene namjerno, kako bi Kina mogla da vrši vojni pritisak bez većih diplomatskih posljedica.

Usklađene pomorske snage

U kineskim vježbama učestvovale su koordinisane pomorske snage iz istočne, sjeverne i južne komande kineske vojske.

Prema ocjeni tajvanskog zvaničnika, takav obim operacije ukazuje na to da Peking nije uvježbavao samo scenario blokade Tajvana već i šire vojne operacije širom zapadnog Pacifika.

To, kako je naveo, pokazuje i nastojanje Kine da regionalne flote objedini u jedinstvene pomorske snage sposobne za djelovanje na velikim udaljenostima.

Obim kineskog pomorskog raspoređivanja smanjen je tokom ove sedmice, pa je u petak unutar takozvanog prvog ostrvskog lanca djelovalo oko 70 plovila, prema navodima dva tajvanska bezbjednosna zvaničnika.

Generalni sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tajvana Džozef Vu objavio je na društvenoj mreži Iks detalje o raspoređivanju kineskih snaga. Naveo je da je broj plovila smanjen, ali da grupe sjeverne, istočne i južne komande, zajedno sa udarnom grupom nosača aviona „Liaoning“, i dalje djeluju u vodama istočno od Filipina.

Dodao je da je aktivnost kineskog ratnog vazduhoplovstva u blizini Tajvana i dalje pojačana.

Kineski državni list „Global tajms“ objavio je da će vladajuća stranka na Tajvanu, ukoliko nastavi da teži nezavisnosti oslanjajući se na strane sile ili vojna sredstva, snositi ozbiljne posljedice, piše Telegraf.