Kada je ljekar vidio rezultate, tražio je da ponovi analizu. Loš holesterol joj je pao dovoljno da niko u ordinaciji nije očekivao takav broj od običnog voća.

Zašto je ljekar tražio da ponovi analizu

Priča djeluje kao reklama, ali objašnjenje je jednostavno. Šljive su pune rastvorljivih vlakana koja vezuju višak masti u crijevima. Manje masti se vraća u krvotok, pa se vrijednost lošeg holesterola spušta. Efekat nije trenutan. Potrebno je nekoliko nedjelja dosljednosti, tačno onoliko koliko je trajao njen eksperiment. Uz to je primijetila da joj se energija ne ruši poslije podneva. Šljive imaju nizak glikemijski indeks, pa šećer u krvi raste polako. Za svakog ko osjeća naglu glad i pad koncentracije, to je razlika koja se osjeti već prve nedjelje.

Šljive i kosti: dio koji većina preskoči

Holesterol je bio samo početak. Rekla je da joj kosti djeluju stabilnije, a to ima osnova. Šljive nose vitamin K, magnezijum i kalijum, minerale bez kojih kost gubi gustinu. Ovaj dio ljudi najčešće ignorišu, a upravo on odvaja šljivu od običnog slatkiša. Nauka to potvrđuje. U randomizovanoj studiji objavljenoj u časopisu „British Journal of Nutrition“, istraživanje o uticaju suvih šljiva na gustinu kostiju kod žena u menopauzi pokazalo je da redovna konzumacija može pomoći u očuvanju koštane mase. Rezultati sugerišu zaštitni efekat, mada dnevna količina u studiji beše veća od osam komada.

Koliko šljiva dnevno je dovoljno?

Šest do osam svježih šljiva dnevno smatra se razumnom porcijom za odraslu osobu. To je oko 100 grama voća, dovoljno za oko dva grama vlakana bez viška šećera.

Probava koja konačno radi kako treba

Ovdje šljive nemaju konkurenciju. Vlakna i sorbitol pokreću crijeva prirodno, bez tableta. Suve šljive su još jače, pa dvije do tri komada ujutru rješavaju problem zatvora kod većine ljudi. Ako patite od tromih crijeva, ovo je najjeftiniji trik koji možete probati odmah. Uz vlakna dobijate i vitamin C, gvožđe i kalcijum. To znači bolju kožu, jaču imunu odbranu i mišiće koji se brže oporavljaju. Redovnost je važnija od količine, jer tijelo voli ritam, ne udarne doze, prenosi Krstarica.