Dugotrajna konzumacija prerađene i zaslađene hrane može povećati rizik od ozbiljnih oboljenja, uključujući i karcinom. Stručnjaci naglašavaju da bi idealan doručak trebalo da bude bogat proteinima i vlaknima iz prirodnih, cjelovitih namirnica.
Iako se doručak često smatra najvažnijim obrokom u toku dana, ljekari upozoravaju da nije presudno samo da jedemo ujutru, već i šta biramo da jedemo. Brojne namirnice koje su dio svakodnevne rutine mogu na duže staze negativno uticati na zdravlje i povećati rizik od različitih bolesti, pa i pojedinih vrsta raka.
Loše jutarnje navike koje povećavaju rizik
Zbog toga onkolozi sve češće ističu koliko su i male promjene u jutarnjim navikama važne za očuvanje zdravlja.
Iako nijedna namirnica sama po sebi ne izaziva rak, način ishrane koji praktikujemo godinama može imati značajan uticaj na povećanje ili smanjenje rizika. Upravo zato stručnjaci, naročito onkolozi, savjetuju da dan započnemo obrokom bogatim proteinima i vlaknima, dok bi unos prerađene i zaslađene hrane trebalo ograničiti.
Kako ističe doktorka Trejsi Krejn za magazin Parade: „Jedan obrok neće izazvati rak, ali dugoročni obrazac ishrane može povećati rizik ili pomoći organizmu da razvije otpornost.“
Najproblematičnije namirnice za doručak
Poseban problem predstavljaju visoko prerađeni doručci sa puno šećera, poput industrijskih žitarica i peciva. Takve namirnice doprinose gojaznosti, koja je povezana sa više od deset vrsta karcinoma, ali i utiču na povećanje nivoa insulina i upalnih procesa u organizmu koji mogu podstaći rast tumora. Osim toga, zbog nedostatka vlakana i proteina, izazivaju nagle skokove šećera u krvi bez dugotrajnog osjećaja sitosti.
Dodatni rizik predstavljaju i prerađeni mesni proizvodi koji se često nalaze na trpezi za doručak, poput slanine, kobasica i viršli. Svjetska zdravstvena organizacija svrstava ovu vrstu hrane u kancerogene, prvenstveno zbog prisustva nitrata i nitrita. Prilikom termičke obrade na visokim temperaturama, ovi spojevi mogu da se pretvore u supstance koje su povezane sa većim rizikom od raka debelog crijeva i želuca. Istraživanja pokazuju da čak i redovna konzumacija manjih količina može povećati rizik.
Osim toga, problem predstavljaju i zaslađena pića, uključujući i voćne sokove koji često sadrže jednaku količinu šećera kao gazirani napici. Njihova česta upotreba doprinosi gojenju i podstiče upalne procese u tijelu.
Šta je zdraviji izbor za početak dana?
Stručnjaci se slažu da doručak koji može doprinijeti prevenciji bolesti treba da se zasniva na proteinima i vlaknima. Onkolog dr Ezekijel Dž. Emanuel savjetuje jednostavno pravilo: „Unosite više proteina i vlakana“, jer takva kombinacija obezbjeđuje stabilniji nivo šećera u krvi i duži osjećaj sitosti.
Ginekolog i onkolog dr Andrea Tufano-Sugarman naglašava važnost vlakana za zdravlje crevnog mikrobioma, uz preporuku dnevnog unosa od oko 30 grama.
Najbolji pristup je da se doručak gradi oko kombinacije proteina i biljnih namirnica, uz izbjegavanje prerađenih šećera i industrijskih proizvoda.
Predlozi za idealan doručak
Kao primjer dobrog izbora izdvajaju se:
-
običan grčki jogurt sa bobičastim voćem i orašastim plodovima, koji obezbjeđuje proteine, probiotike i antioksidanse
-
jaja pripremljena kao omlet ili kajgana, uz integralni tost ili lisnato zeleno povrće
-
nezaslađena ovsena kaša sa dodatkom orašastih plodova i svježeg voća
Suština je u kombinovanju namirnica koje usporavaju apsorpciju šećera i obezbjeđuju stabilnu energiju tokom dana. Iako nije neophodno da svaki obrok bude savršen, dugoročno usvajanje zdravih navika u ishrani može imati veliki značaj za očuvanje zdravlja.
(Stil)
Komentari (0)