„Mliječni proizvodi su odličan izvor važnih nutrijenata poput proteina, kalcijuma i vitamina D, koji su korisni za cjelokupno zdravlje, uključujući kosti, mišiće i srce“, kaže dr Renato Apolito iz Medicinskog centra Univerziteta Hackensack Meridian Jersey Shore.

Prema riječima dr Carlosa El-Tallawija iz bolnice Houston Methodist, velike studije pokazuju da ni punomasni ni mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti, ako se konzumiraju umjereno, ne povećavaju rizik od srčanih bolesti.

U nastavku su tri mliječne namirnice koje kardiolozi izdvajaju kao dobar izbor za zdravlje srca.

Jogurt

Pošto je fermentisan, jogurt je izvor probiotika koji povoljno utiču na zdravlje crijeva, a samim tim i na opšte zdravlje organizma.

„Fermentacijom se dodaju probiotici i korisna jedinjenja koja podržavaju ravnotežu holesterola, kontrolu šećera u krvi i zdravlje crijeva“, objašnjava dr El-Tallawi.

Grčki jogurt i skyr su posebno dobar izbor jer sadrže više proteina i pružaju duži osjećaj sitosti. Istraživanja nisu pokazala značajnu razliku između visokoproteinskih i običnih jogurta – svi mogu doprinijeti boljem kardiometaboličkom zdravlju.

U kombinaciji sa bademima, orasima ili suhim voćem, jogurt je zdravija opcija od prerađenih proteinskih pločica koje se često biraju za doručak.

Kefir

Kefir je odlična alternativa jogurtu, naročito kada ste u žurbi ili vam je potreban dodatak za smuti. Riječ je o fermentisanom napitku gušćem od mlijeka, karakterističnog kiselkastog ukusa.

„Fermentisane namirnice poput kefira dobar su izbor jer sve više saznajemo o vezi između zdravlja crijeva i kardiovaskularnog zdravlja“, kaže dr Rohit Vuppuluri, interventni kardiolog.

Probiotici u kefiru pomažu održavanju zdravog crijevnog mikrobioma, što može smanjiti hroničnu upalu niskog intenziteta – jedan od faktora rizika za bolesti srca. Studije pokazuju da kefir može doprinijeti snižavanju krvnog pritiska, triglicerida i LDL („lošeg“) holesterola, kao i povećanju HDL („dobrog“) holesterola.

Sir

Iako sadrži zasićene masti, najnovija istraživanja pokazuju da sir može imati neutralan, pa čak i povoljan efekat na kardiovaskularni rizik.

„Studije pokazuju da je sir povezan sa nižim kardiovaskularnim rizikom. Njegove specifične komponente i proces fermentacije mogu ublažiti uobičajene negativne efekte zasićenih masti“, ističe dr El-Tallawi.

U najgorem slučaju, efekat sira na kardiometaboličko zdravlje je neutralan, prenose Nezavisne.

Zaključak stručnjaka

Kardiolozi poručuju da nema potrebe za strahom od mliječnih proizvoda. Jogurt, mlijeko i sir mogu biti dio ishrane zdrave za srce, uz fokus na kvalitet namirnica, veličinu porcije i ukupne prehrambene navike, a ne samo na procenat masti.

Posebno fermentisani mliječni proizvodi mogu imati dodatne koristi, naročito kada se uklapaju u ishranu bogatu integralnim žitaricama, voćem, povrćem, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.