Najteže je probuditi se u trenutku koji nije usklađen sa vašim unutrašnjim satom.
Uticaj unutrašnjeg sata
Vaš hronotip, odnosno prirodna sklonost organizma da spava i budi se u određeno vrijeme, ključni je faktor. Ljudi se dijele na noćne ptice, ranoranioce i neutralne tipove. Noćnim pticama teško padaju rani alarmi, dok su jutarnji tipovi često odmah spremni za dan.
„Hronotip oblikuje cirkadijalni ritam, unutrašnji biološki sat koji reguliše brojne fiziološke procese, uključujući tjelesnu temperaturu, nivo hormona i krvni pritisak, kao i kognitivno funkcionisanje“, kaže Sindi Mej, profesorka psihologije i stručnjakinja za spavanje. Ona ističe da svi ljudi imaju cirkadijalne ritmove, ali da se njihovo vrijeme razlikuje od osobe do osobe.
Budnost je obično na najnižem nivou otprilike dva sata prije uobičajenog vremena buđenja, što je često između 3 i 6 sati ujutru, navodi psihološkinja Šelbi Haris.
„Buđenje u tom periodu, na primjer zbog ranih smjena ili noćnih letova, posebno je teško“, kaže Haris.
Problem buđenja iz dubokog sna
Ustajanje iz dubokog, sporotalasnog sna može da izazove takozvanu inerciju spavanja. Riječ je o privremenoj ošamućenosti koja može da traje 30 minuta ili duže, a tokom koje su moguće sporije reakcije, slabije kratkoročno pamćenje i problemi sa učenjem i razmišljanjem, objašnjava Haris.
„Duboki san je najzastupljeniji u prvoj trećini noći, pa je buđenje nekoliko sati nakon što zaspite obično najteže“, dodaje ona.
Neurološkinja i stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb kaže da se buđenje u pogrešnom trenutku može spriječiti ako sebi obezbijedite sedam do devet sati sna. Ustajanje prije nego što postignete taj broj sati dovodi do nedostatka sna, dok prekidanje dubokog sna izaziva inerciju spavanja.
„Vrijeme buđenja mora da bude usklađeno sa vašim prirodnim cirkadijalnim ritmom, što vam omogućava da spavate sedam do devet sati“, poručuje Roršajb.
Na šta treba obratiti pažnju prilikom buđenja
Stručnjaci se slažu da je dosljednost ključna.
„Održavanje istog vremena buđenja jednako je važno kao i odlazak u krevet u isto vrijeme. To će spriječiti probleme povezane sa lošim kvalitetom sna, poput nedovoljnog spavanja i nesanice“, kaže Roršajb.
Haris savjetuje da odaberete vrijeme buđenja kojeg možete da se pridržavate svakog dana, uključujući i vikende, i da prema tome odredite kada treba da idete na spavanje. Takođe je važno da sebi obezbijedite dovoljno sna jer, kako kaže Mej, njegov nedostatak otežava buđenje jednako kao i prekidanje dubokog sna.
Haris preporučuje da izbjegavate pritiskanje dugmeta za odlaganje alarma jer „tih nekoliko dodatnih minuta donosi samo isprekidan san niskog kvaliteta“.
Umjesto toga, pokušajte da se izložite dnevnoj svjetlosti ubrzo nakon ustajanja, što pomaže u podešavanju biološkog sata za taj dan. Ako treba da promijenite raspored buđenja, Haris savjetuje da to radite postepeno, pomjerajući vrijeme ustajanja za po 15 minuta, piše Indeks, prenosi ATV.
Komentari (0)