Njegova smrt u septembru 1993. godine, samo tri mjeseca nakon pogibije Dražena Petrovića, potresla je čitav region.

Šampion iz Ljubljane

Rođen 5. februara 1966. u Ljubljani, sin poznatog naučnika Krešimira Petroviča, Rok je već sa devet godina odlučio da se posveti profesionalnom sportu. Sa 17 postaje juniorski svjetski prvak, a 1986. godine osvaja Kristalni globus u slalomu, ispred legendi poput Ingemara Stenmarka. Te iste godine proglašen je za najboljeg sportistu Jugoslavije – naslijedivši Dražena.

Više od sportiste

Nakon sportske karijere, posvećuje se nauci. Diplomirao je 1991. s temom o kršenju ljudskih prava u sportu i pripremao se za odbranu magistarskog rada iz biomehanike. Bio je kritičar dehumanizacije sporta i društva, pisao poeziju, čitao filozofiju i borio se za očuvanje ljepote u sportu.

Tragičan kraj

Preminuo je 16. septembra 1993. godine u Velikoj Luci na Korčuli, prilikom ronjenja na dah. Imao je samo 27 godina. Magistarska titula dodijeljena mu je posthumno.

Petrovič o sebi:

„Ponekad mi se učini da sam prevelik boem za ovako ozbiljan posao kakav je vrhunsko skijanje.“

O sportu je govorio s dozom melankolije:

„Dehumanizacija u sportu jeste rezultat opšte dehumanizacije. Ljudi sve manje čitaju, sve manje prepoznaju ljepotu.“

I za kraj, o trci:

„Ima sličnosti između osjećaja nakon savršene trke i dobrog vođenja ljubavi. U oba slučaja si u stanju kada ti nije ni do čega.“

(Kurir)