Svi želimo da živimo duže. Ili, tačnije: kvalitetnije, duže. Želimo stabilan nivo energije, zdrav razum i sposobnost da izlazimo i istražujemo decenijama koje dolaze. Zbog toga je vjerovatno toliko nas fascinirano „Plavim zonama“ – onim dijelovima svijeta u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često do svojih devedesetih, pa čak i stotih godina.

Pet glavnih Plavih zona, kako su se naučnici složili, trenutno su Sardinija u Italiji, Okinava u Japanu, Ikarija u Grčkoj i Nikoja u Kostariki – sve oblasti koje nas mogu mnogo naučiti o tome kako dobro živjeti. Ali, prema novom istraživanju, među nama se pojavljuje nova Plava zona, ona na koju vredi obratiti pažnju: Kaltabelota, udaljeni planinski grad na Siciliji.

„Podaci o populaciji Kaltabelote prvo su nam privukli pažnju zbog izuzetno visokog procenta ljudi u devedesetim godinama“, objašnjava profesor Đani Pes, pionir istraživanja Plavih zona.

„Takve statistike ukazuju da je profil dugovječnosti Kaltabelote izuzetan. Prevalencija nonagenarijanaca (onih u devedesetim) u populaciji Kaltabelote se otprilike učetvorostručila tokom posljednjih nekoliko decenija; skoro tri puta više od italijanskog nacionalnog prosjeka.“

Iako biste mogli i sami da odete u Kaltabelotu – tamo postoji nekoliko odmarališta, uključujući Verdura Resort, koji sada ima pionirski program dugovječnosti podržan pomenutim istraživanjem – mogli biste takođe samo da iskopirate neke od sicilijanskih životnih izbora kod kuće. U tom cilju, evo pet navika iz Plave zone koje treba odmah usvojiti, zasnovanih na onima koji žive u Kaltabeloti.

Održavajte nizak nivo stresa

Znamo, znamo, lakše je reći nego učiniti, ali ovo je velika stvar.

„Jedan od razloga zašto Kaltabelota i slična sicilijanska sela podstiču dugovječnost je njihov način života sa niskim nivoom stresa“, objašnjava profesor Pes. U suštini, oni imaju sporiji tempo života; ne bacaju se u metro u vrijeme špica i ne odgovaraju na mejlove u pokretu.

„Život u ovom ruralnom gradu kreće se drugačijim tempom od bilo kog grada, prateći sezonske cikluse, poljoprivredne rutine i dugogodišnje društvene rituale. Ovaj sporiji, agrarni način života povezan je sa minimalnim nivoom hroničnog stresa.“

Očigledno je da ne možemo svi eksponencijalno usporiti svoje živote, posebno ako imamo djecu ili zahtjevne poslove. Ali možemo uključiti rituale za oslobađanje od stresa u naše dnevne rutine, bilo da to znači popodnevno dremanje nedjeljom, uživanje u dugim, opuštenim večerama ili odlazak na pravi odmor što je češće moguće. Ako će vas nešto stresirati, a možete to izbjeći, onda to i učinite.

Opredijelite se za mediteransku ishranu

Sigurno ste ovo čuli iznova i iznova, ali vrijedi obratiti pažnju, jer je to nešto što je zajedničko mnogim Plavim zonama, uključujući Siciliju.

„U ovoj zajednici, mediteranska ishrana nije svjesni hir, već način života koji se prenosi generacijama“, kaže profesor Pes.

„Obroci se baziraju na lokalno uzgajanoj, minimalno obrađenoj hrani: puno povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica, uz umjerene porcije ribe ili mesa. Maslinovo ulje je glavni izvor masti, pružajući mononezasićene masti zdrave za srce.“

Razlog za odabir ove ishrane u odnosu na druge?

„Ovaj obrazac ishrane snažno je povezan sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa, i jedini je nutricionistički model za koji je do sada pokazano da značajno poboljšava zdravstvene ishode kako ljudi stare.“

Ojačajte društvene veze

Biti vuk samotnjak je sasvim u redu, ali istraživanja pokazuju da je njegovanje zajednice glavna pokretačka snaga kada je u pitanju dug i kvalitetan život.

„Definišuća karakteristika žarišta dugovječnosti u Kaltabeloti je snaga društvenih veza“, kaže profesor Pes.

„U modernim gradovima, socijalna izolacija i fragmentirane zajednice su uobičajene, ali u ovom sicilijanskom selu, čvrsti odnosi su norma. Postoji duboka ‘privrženost mjestu’; stanovnici osjećaju snažnu emocionalnu vezu sa svojim rodnim gradom i komšijama.“

Može biti teško izgraditi zajednicu kada živite, recimo, u Londonu, gdje se zaustavljanje radi razgovora sa komšijama smatra čudnim ponašanjem, ali isplati se prevazići nelagodu i popričati sa onima oko vas. Uključite se u lokalne aktivnosti (postoji kafić na kraju moje ulice koji redovno organizuje klupske večere, na primjer) i družite se sa komšijama… to je ono što Sicilijanci rade!

„Čak i u brzom okruženju Velike Britanije, odvajanje vremena za porodicu, prijatelje i aktivnosti u zajednici može donijeti psihološke koristi“, kaže profesor Pes.

Krećite se, krećite se, krećite se

Volimo da sjedimo za svojim stolovima satima kao i svaki drugi kancelarijski radnici, ali – iznenađenje! – ispostavilo se da sjedenje zapravo nije baš dobro za nas na duge staze.

„(Jedna) univerzalna navika (koju možemo usvojiti) je redovna fizička aktivnost“, kaže profesor Pes.

„U Kaltabeloti, ljudi ostaju aktivni hodajući brdovitim ulicama, baveći se baštovanstvom i svakodnevnim poslovima.“

Srećom, ovo je lako uključiti kod kuće, bilo da to znači pješačenje do posla umjesto vožnje autobusom ili duga šetnja vikendom umjesto izležavanja u krevetu mamurni.

Pobjegnite iz grada

Već sam pisala o vrednosti „plavog prostora“ i „zelenog prostora“ kada je u pitanju zdravlje i sreća (u suštini, boravak pored mora ili u prirodi), a ovo ostaje ključna komponenta u vezi sa Plavim zonama.

„Sama prirodna sredina dodatno pomaže u držanju stresa pod kontrolom“, kaže profesor Pes.

„Takvi uslovi smanjuju ‘alostatsko opterećenje’, što je kumulativno habanje tijela usljed hroničnih stresora. Vjerujemo da umjerena nadmorska visina Kaltabelote, nezagađen vazduh i zemljište bogato biodiverzitetom mogu donijeti zdravstvene koristi poput bolje kardiovaskularne kondicije i snažne imunološke funkcije.“

Opet, možda nećemo moći da pobjegnemo iz grada onoliko koliko bismo željeli ako živimo u njemu, ali to ne znači da ne možemo iskoristiti blagodeti prirode što je više moguće – bilo da to znači putovanje u planine umjesto gradskog odmora, ili odlazak na more vikendom.

„Iako možda ne živimo svi u sunčanom sicilijanskom selu, možemo integrisati mnoge od njegovih praksi koje produžavaju život u sopstvene živote“, zaključuje profesor Pes.

„Kao što dokazi iz Plavih zona pokazuju, kumulativni efekat ovih životnih izbora, održavanih godinama, otključava potencijal za duži i zdraviji život.“