Iako će Papinska konklava biti sazvana tek dvije sedmice nakon njegove smrti, spekulacije su već uveliko počele.

Izvjesno je jedno – novi papa biće muškarac. Od 138 potencijalnih kandidata, nijedna žena nije u opticaju. Iako teoretski svaki kršteni muškarac može biti izabran, u praksi je gotovo sigurno da će budući pontif biti neko iz redova kardinala. Osim toga, pravila nalažu da kandidat mora biti neoženjen i crkveno zaređen.

Papa Franjo, iako poznat po svojim progresivnim stavovima i pokušajima modernizacije Crkve, ostao je dosledan tradiciji kada je riječ o sveštenstvu. Tokom svog pontifikata više puta je isticao da žene ne mogu biti zaređene sveštenice, pozivajući se na takozvani Petrov princip — temelj katoličke teologije po kojem je papa nasljednik svetog Petra, prvog među apostolima.

Iako je Franjo otvorio vrata ženama u administrativnim i rukovodećim funkcijama u Vatikanu, zaređenje žena nikada nije bilo deo njegove reformističke agende. Vjerovao je da žene imaju drugačiju, ali podjednako važnu ulogu u Crkvi — onu koja se ogleda kroz duhovnost, ulogu Bogorodice i tzv. Marijansko načelo, koje ističe ženstvenost kao temelj crkvene misije.

„To što žena nije sveštenik nije znak manje vrijednosti“, rekao je u jednom intervjuu. „Njena uloga je drugačija i još uvijek nedovoljno osvijetljena teološki.“

I pored konzervativnog stava po ovom pitanju, papa Franjo je ostavio dubok trag: imenovao je brojne kardinale van Evrope, stavio akcenat na zaštitu životne sredine, otvoreno govorio o LGBTQ+ zajednici i odbio luksuz koji tradicionalno prati papinsku funkciju — odlučivši da živi u skromnom Domu Svete Marte.

U simboličnom duhu svog mandata, poslednju volju izrazio je jednostavno – da ne bude sahranjen unutar Vatikana. Time je, čak i nakon smrti, poslao poruku: skromnost, dostupnost i posvećenost običnom čovjeku treba da budu temelj Crkve.

Svijet sada s nestrpljenjem iščekuje da vidi da li će novi papa slijediti njegov put reformi ili se vratiti tradicionalnijim vrijednostima.