Sveti Grigorije Bogoslov još prije nego što se krstio i posvetio život crkvi važio je za učenog i mudrog čovjeka. Učio je u Atini zajedno sa Vasilijem Velikim i Julijanom Odstupnikom.

Sveti Grigorije važi za jednog od najučenijih hrišćanskih svetitelja. Sastavio je mnogobrojna djela, od kojih su mu najslavnija ona iz bogoslovlja, zbog čega je i nazvan Bogoslovom. Tokom svog arhiepiskopovanja u Carigradu mnogo je pisao protiv jeretika, a posebno ga je proslavilo djelo „Besjede o Svetoj Trojici“.

Nakon što se povukao sa funkcije arhiepiskopa, Sveti Grigorije je napustio Carigrad i ostatak života proveo povučeno, u molitvi i pisanju knjiga koje se i danas proučavaju.

Iako je cijelog života bio slabog zdravlja, doživio je duboku starost i umro u 80. godini života. Njegove mošti prenesene su u Rim, dok mu se glava nalazi u Uspenskom saboru u Moskvi.

Kako je riječ o jednom od najučenijih hrišćanskih svetitelja, u nekim krajevima Srbije Sveti Grigorije Bogoslov važi za zaštitnika mudrih i učenih ljudi, piše Kurir. 

Prema narodnom vjerovanju, đaci koji imaju poteškoća sa savladavanjem gradiva na današnji dan treba pažljivo da pročitaju lekcije koje ih muče, a zatim da se pomole Svetom Grigoriju. Vjeruje se da će tako naučeno gradivo biti trajno zapamćeno.

Molitva glasi:
„Pastirska svirala bogoslovlja tvoga, govorničke pobijedi trube, jer kao da je iz dubine duha tražena, priloži se dobroti tvoga glasa: Zato moli Hrista Boga, oče Grigorije, da spase duše naše.“

Na Saboru 381. godine, kada je nastala rasprava oko njegovog izbora za arhiepiskopa, Sveti Grigorije se sam povukao, izjavivši: „Ne mogu nas lišiti Boga oni koji nas lišavaju prijestola“.