Božićni post se drugačije naziva Filipov post, jer počinje dan poslije spomena Svetog apostola Filipa, jednoga od dvanaestorice najbližih učenika Isusa Hrista.

Po dužini trajanja je drugi po redu, nakon Vaskršnjeg posta, a po strogosti posta, blaži je od Vaskršnjeg i Velikogospojinskog posta.

Post ne podrazumijeva samo uzdržavanje od mrsne hrane i alkohola već i upućenost na potpuno očišćenje uma od zlodjela i loših misli. Tek u jedinstvu duha i tijela crkva smatra post potpunim.

Pravila Božićnog posta


U toku Božićnog posta ne jede se meso, bijeli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste „na vodi“. Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Prva nedjelja

Post se u početku drži lakše, sa dozvolom za konzumiranje ribe, vina i ulja osim srede i petka, kada se posti na vodi.

Druga nedjelja

Kako i kod prve nedjelje hrana može da podrazumijeva ribu, vino i ulje, osim srijede i petka, kada je post strog, odnosno na vodi.

Treća nedjelja

Režim je isti kao i tokom prve i druge nedjelje.

Četvrta nedjelja

Tokom ove nedjelje post postaje stroži. Riba se može jesti samo praznikom ili vikendom, a u srijedu i petak je post strog.

Peta nedjelja

Post se pooštrava. Dozvoljeni su vino i ulje, ali ne i riba. U srijedu i petak je post na vodi.

Šesta nedjelja

Post je tokom posljednje nedjelje najstroži. Posti se na vodi, osim na Badnje veče, kada se prema tradiciji jede posna hrana.