Prema narodnom vjerovanju žene bi trebalo da urade jednu stvar kako bi zatrudnile.

Narodni običaji kažu da na taj dan treba da oprostite "zlim jezicima" i tada se prašta grijeh klevete.

Prema nekim vjerovanjima, neudate djevojke bi u ponoć trebalo da se umiju hladnom vodom, kako bi zaštitile tijelo od zlih duhova i obezbijedile sebi zdravo potomstvo.

Ko je bio Sveti Jakov, brat Gospodnji

Sveti apostol Jakov bio je prvi episkop Jerusalima i jedan od onih koji su neposredno svedočili o Hristovom vaskrsenju.

Zvali su ga “bratom Gospodnjim” jer je bio sin pravednog Josifa, iz prvog braka, a vremenom je postao stub prve hrišćanske zajednice.

Njegova Poslanica Jakovljeva i danas se čita kao jedan od najvažnijih tekstova o vjeri i djelu – jer Jakov je govorio da vjera bez djela ne vredi ništa.

Stradao je zbog svoje postojanosti: odbio je da se odrekne Hrista, bio bačen sa hrama i kamenovan. Predanje kaže da je umro moleći se za svoje mučitelje, izgovarajući posljednje riječi: “Gospode, oprosti im, jer ne znaju šta čine.”

Običaji na Jakovdan: Praštanje i čuvanje jezika

U srpskom narodu, Jakovdan je poznat kao dan kada se “prašta zlim jezicima”.

Vjernici vjeruju da je upravo tog dana potrebno oproštanjem očistiti dušu od klevete i ogovaranja, jer svaka izgovorena riječ nosi težinu.

Žene su, prema starom običaju, u ranu zoru prale lice hladnom vodom — ne “da oteraju duhove”, kako to često netačno pišu portali, već da simbolično “operu sve što su rekle ili čule što ne priliči”, da u novi dan uđu s čistim mislima.

Takođe, običaj je da se u kući ne raspravlja, da se govori blago i da se pomiri s onima s kojima ste u svađi. Vjeruje se da svaka reč izgovorena s ljutnjom na ovaj dan može donijeti nemir koji traje cijele zime.

Duhovni smisao praznika: Riječ kao ogledalo srca

U svojoj Poslanici, sveti Jakov je zapisao:

“Ko ne griješi rječju, savršen je čovjek.”

Zato ovaj praznik ima i dublju poruku: riječima gradimo i rušimo svjetove.

Praštanje i ćutanje nisu slabost, već način da duša predahne.

U narodnoj tradiciji postoji verovanje da se na Jakovdan ne smije izgovoriti ništa zlobno, jer “ono što izađe iz usta, vratiće se srcu”.

Šta ne treba raditi

Ne ogovarajte i ne sudite drugima.

Ne podižite glas u kući.

Ne svađajte se sa bližnjima.

Ne radite teške kućne poslove poslije podne – ovaj dan treba da protekne u miru i molitvi.

Umjesto toga, upalite svijeću Svetom Jakovu, pročitajte makar dio iz njegove Poslanice i učinite neko delo dobrote: pomozite starijima, obradujte
dijete, ili jednostavno — oprostite sebi.

Poruka Svetog Jakova: “Vjera bez djela je mrtva”

Praznik Svetog apostola Jakova nije samo uspomena na davna vremena.

To je podsjećanje da se vjera ne meri brojem molitvi, već onim što činimo jedni drugima.

Zato se 23. oktobra ne mjeri količina reči – već njihova tišina.

Ko tog dana oprosti, pomiri se, ili pomogne nekome ko to nije zaslužio — taj je, veruje narod, učinio najvišu molitvu.

Svetac koji nas uči smirenju

Kada sutra uveče zapalite svijeću, sjetite se riječi Svetog Jakova:

“Budite brzi da čujete, spori da govorite i spori na gnjev.”

U svijetu u kome svi žele da budu u pravu, Jakovdan nas podsjeća na moć tišine i na to da je ponekad najveći dokaz vjere – ćutanje i praštanje.