Sabor Svetog arhangela Gavrila, ili kako se u narodu češće kaže – ljetnji Aranđelovdan, veliki je praznik koji se obilježava svake godine 8. aprila i 26. jula. Naši stari su ovaj dan duboko poštovali – nisu radili teške poslove, a vremenske prilike tog dana tumačili su kao poruke s neba.

Ljetnji Sveti Aranđel, dan posvećen arhangelu Gavrilu, u narodnom vjerovanju smatra se zaštitnikom ljudi i stoke od vremenskih nepogoda. Takođe, ovaj dan je posebno važan za žene koje žele da postanu majke. Arhangel Gavrilo je glasnik velikih promjena, a vjeruje se da ako tog dana grmi, ako pucaju gromovi i pada kiša – to nije samo nevrijeme, već nebeski znak.

Naši preci su govorili da kada na ljetnji Aranđelovdan zagrmi – ni samo nebo više ne može da ćuti. Ako grmi i pada kiša, to znači da je narod opterećen nepravdom, a Sveti Aranđel izlazi sa mačem da donese pravdu.

Vjeruje se da će u takvoj godini „više istine isplivati, ali kroz buru i lom“, zbog čega se preporučuje oprez u riječima i djelima, jer šta ko poseje – to će do Božića i požnjeti, piše Žena Blic.

Grmljavina na ovaj dan navodno označava da jesen neće biti blaga, a zima će donijeti nagle preokrete – ne samo u vremenu, već i u životima ljudi. Kiša simboliše suze onih koji su bili povrijeđeni, iznevjereni ili zaboravljeni. Narod kaže: „Ko je koga povrijedio – tog će stići, pa makar i u snovima!“

Naši stari su govorili:


„Ako grmi na letnjeg Svetog Aranđela, neće narod lako kroz godinu!“

„Kiša na ovaj dan pere grijehe, ali i otkriva duše pokvarene.“

Zato se i danas, kad se začuje grom ili nebo pusti suze, mnogi prekrste i tiho izgovore:

„Gavrilo pravdu nosi – neka svako dobije po zasluzi!“