Ovaj praznik se ne obilježava samo kao vjerski dan, već ga mnogi Srbi slave i kao krsnu slavu. Prema narodnim vjerovanjima, vrijeme na Ognjenu Mariju određuje kakva će biti naredna godina - posebno kada je riječ o rodnosti i vremenskim nepogodama.

Ko je Ognjena Marija i zašto je narod toliko poštuje?

Ognjena Marija, poznata i kao Sveta Velikomučenica Marina, rođena je krajem 3. vijeka u Antiohiji. Kao dvanaestogodišnjakinja primila je hrišćanstvo, što ju je koštalo roditeljske ljubavi. Njena nepokolebljiva vjera u Hrista donijela joj je strašna mučenja i mučeničku smrt u 16. godini, ali je narod nikada nije zaboravio.Njen kult se duboko ukorijenio u srpsku tradiciju, pa se vjeruje da njene mošti imaju čudotvornu i isceliteljsku moć.

Narodna vjerovanja za Ognjenu Mariju

Prema narodnom predanju, Ognjena Marija je sestra Svetog Ilije i Svetog Pantelejmona, i smatra se "ognjevitim" svecem. Zbog toga je neophodno strogo poštovati praznik, a posebno se vjeruje da svi koji su imali štetu od gromova, oluja i požara, treba da je slave.

Čuvena izreka kaže:

"Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu!"

Šta se ne sme raditi na Ognjenu Mariju?

Ne radi se ništa u kući ni van nje, posebno ne žene, jer se vjeruje da će one koje rade na taj dan imati nesreću u porodici

U srpskom folkloru, grom i munja su direktno povezani sa Ognjenom Marijom. Vjerovalo se da ona svojim ognjenim štapom kažnjava grešnike, a da su grmljavine i munje znak njene ljutnje. Često se spominje u vezi sa Svetim Ilijom, ali i mitskim bićima kao što su ale i zmajevi.

U davnim vremenima, narodi Balkana su kroz gromove i munje prepoznavali prisustvo božanstava. Slično kao što su Zevs i Jupiter nosili munje kao oružje, u srpskoj mitologiji se sačuvala slična simbolika kroz likove Peruna i Svetog Ilije. Ta povezanost je i danas vidljiva u običajima i narodnom predanju.

(Alo.rs)

BONUS VIDEO: