Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave ljetni praznik Svetog prepodobnog Nauma Ohridskog. Svetac se obilježava i 5. januara, a 3. jula je ljetni praznik ili sabor.

Sveti Naum bio je učenik ravnoapostolnih učitelja slovenskih svetog Kirila i Metodija i jedan od Petočislenika, koji su najrevnosnije sarađivali sa apostolima slovenskim. Sveti Naum putovao je u Rim, gdje se proslavio čudotvornom moći kao i velikom učenošću. Poznavao je mnoge jezike. Iz njegovih se očiju izlivala iscjeliteljska sila, koja je iscjeljivala bolesne koji su sa vjerom samo pogledali u oči svetog ugodnika božjeg.

Pri povratku iz Rima, sveti Naum i Kliment su se nastanili na obalama Ohridskog jezera. Dok je sveti Kliment djelovao kao episkop u Ohridu, dotle je sveti Naum osnovao na južnoj obali jezera manastir. Manastir i dan danas krasi tu obalu, kao što ime svetog Nauma krasi istoriju slovenskog hrišćanstva. Kroz vijekove, manastir je bio izvor čudotvorne sile i utočište bolnim i nevoljnim.

Oko svetog Nauma sabralo se mnoštvo monaha odasvud sa Balkana. Sveti Naum je bio mudar učitelj, jedinstven rukovoditelj monaha, odlučan podvižnik, čudotvoran molitvenik i duhovnik. Neumorni radnik sveti Naum se posebno trudio na prevođenju Svetoga pisma i ostalih crkvenih knjiga, sa grčkog jezika na slovenski. Činio je čudesa za života i poslije smrti. Njegove čudotvorne mošti i dan-danas zadivljuju mnogobrojnim čudesima, naročito iscjeljenjima od teških bolesti, naročito psihijatrijskih zdravstvenih problema.

Kad je ljetni praznik, okupi se veliki sabor naroda u manastiru Svetog Nauma. Mnogi bolesnici dolaze, ili bivaju donošeni, da tu nad moštima svetiteljevim kroz vjeru i molitvu dobiju iscjeljenje. Ne samo pravoslavni, nego i ljudi druge vjere dolaze da potraže pomoć od Svetog Nauma.

Godine 1926. jedan musliman iz Resna donio je i priložio manastiru zvono iz blagodarnosti, što mu je svetitelj iscijelio brata i sa samrtničke postelje podigao ga ponovo u život.

Upokojio se u prvoj polovini desetoga vijeka.