Njegove riječi su decenijama služile kao duhovni svjetionik, a temelj cjelokupnog njegovog učenja počivao je na dvjema najvišim vrlinama: iskrenoj ljubavi i bezuslovnom praštanju.
Kada je govorio o ljubavi, patrijarh Pavle je uvijek naglašavao njenu uzvišenu, neiscrpnu prirodu. Želio je da pouči narod da duhovna bogatstva ne podliježu zemaljskim pravilima matematike. Njegova najčuvenija rečenica o ovoj vrlini duboko se urezala u pamćenje svih koji su je čuli:
"Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovjek dijeli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što više dajete, više je imate."
U ovim riječima sažeta je čitava filozofija plemenitog života. Za razliku od materijalnih dobara koja se trošenjem gube, ljubav raste isključivo onda kada se nesebično daje. Patrijarh je svojim ličnim primjerom svjedočio ovu istinu, pokazujući svakodnevno da iskrena ljubav ne postavlja uslove, ne traži ništa zauzvrat i predstavlja jedini pravi lijek za otuđenost savremenog čovjeka.
Iz prave ljubavi, prema učenju patrijarha Pavla, potpuno prirodno proizilazi i praštanje. On je neumorno podsjećao ljude da mržnja najviše razara upravo onoga ko je nosi u sopstvenom srcu. Njegov stav prema praštanju i odnosu prema onima koji nam nanose nepravdu oslikava se u još jednoj antologijskoj poruci:
"Zlo se zlom ispraviti ne može. Odgovarati na zlo zlom, znači samo dodavati ulje na vatru."
On je narod učio da praštanje nikada ne smije biti protumačeno kao znak slabosti, već isključivo kao dokaz najveće duhovne snage. Oprostiti nekome znači osloboditi sopstvenu dušu od teškog tereta mržnje i sačuvati unutrašnji mir.
Usko povezana sa ovim principom je i njegova dobro poznata opomena "Budimo ljudi". Ova misao nas obavezuje da nikada, pa ni u najtežim životnim iskušenjima, ne dozvolimo da nas tuđe loše postupanje promijeni i pretvori u neljude.
Riječi patrijarha Pavla danas odzvanjaju snažnije i potrebnije nego ikada prije. U svijetu prepunom brzine, stresa i čestih sukoba, njegova skromna, a snažna poruka ostaje jasan putokaz. Jedino kroz ljubav koja se umnožava davanjem i kroz snagu da oprostimo, čovjek može sačuvati svoj obraz, zaštititi svoj mir i zadržati istinsku ljudskost, piše Telegraf.
Komentari (0)