Novak je bio zadužen za najzahtjevnije dijelove – izradu lika i odežde svetitelja. Kćerka, diplomirani grafičar, pripremala je ornamente i crteže. Supruga, koja godinama prati Novaka u radu, radila je na pozadini i dijelovima pozlate.

„Rad na mozaiku je mnogo lakši kada se radi timski. Svako ima svoj dio posla, ujednače se senzibiliteti i dobije se forma koja ulazi u bogoslužbenu upotrebu“, pojašnjava Đukić.

Tehnološki proces: Od crteža do zida

Izrada mozaika dimenzija 145x125 cm zahtijeva precizno poštovanje kanonskih pravila. Proces počinje od pripreme najstarijih uzora, preko izrade crteža, do same postavke. Novak koristi metodu lijepljenja kockica na mrežicu, koja se potom fiksira direktno na zid ili podlogu.

Materijali: Spoj domaćeg kamena i afričkog granita

Ono što ovaj mozaik čini posebnim jeste porijeklo materijala. Đukić kamen pronalazi gotovo svuda, a za ovu ikonu koristio je:

  • Lokalni kamen: Mermer i oniks (smaragdni oker) iz gornjeg toka rijeke Usore.

  • Egzotični materijali: Granit porijeklom iz Afrike.

  • Vrhunska keramika: Staklena keramika iz Italije i posebno staklo sa pozlatom za postizanje duhovne dimenzije svjetlosti.

Novak Đukić, koji je u 45. godini završio Bogoslovski fakultet u Foči kako bi produbio svoje znanje o teologiji ikone, ističe da mozaik nije samo igra boja, već simbolički prikaz cijele teologije i prirode materije koja se preobražava u lik svetitelja. Ovo remek-djelo iz Teslića krasiće jednu privatnu kolekciju, piše ATV.