Ovaj praznik posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Luki, koji se proslavlja 31. oktobra, od davnina je praćen običajima čiji je cilj bio zaštita doma i stoke, pri čemu je posebno zanimljiv bio običaj opasivanja torova koncem.

Narodne izreke poput „Sveti Luka, snijeg do kuka“ i „Ide Luka, eto vuka“ svjedoče o tome da se kraj oktobra smatrao prelomnim trenutkom i nagovještajem hladnijih dana, ali i opasnosti za domaće životinje od divljih zvijeri.

Opasivanje torova koncem kao zaštita od vukova

Jedan od najneobičnijih običaja koji se vezuje za uoči i sam dan Lučindana jeste opasivanje torova koncem. U pojedinim krajevima domaćini su oko prostora gdje su boravile ovce vezivali konac, vjerujući da na taj način stvaraju zaštitnu granicu koju vukovi neće smjeti da pređu.

U seoskim zajednicama gdje je stočarstvo predstavljalo glavni izvor opstanka, gubitak stoke mogao je ozbiljno da ugrozi porodicu. Iako danas ova praksa ima isključivo simboličan karakter i čuva se kao dio narodnog nasljeđa, ona pokazuje koliko su se naši preci oslanjali na tradiciju u borbi sa surovom prirodom.

Šta su ovce govorile o predstojećoj zimi?

Pored zaštite torova, velika pažnja posvećivana je procjeni vremena. Vjerovalo se da domaćin na dan praznika treba rano ujutru da obiđe tor i pogleda kako životinje leže:

  • Podvijene noge kod ovaca tumačile su se kao nagovještaj oštre i duge zime.

  • Opuštenije ponašanje i opušteniji položaj tijela najavljivali su blaže vremenske prilike i mirniji period.

Takođe, u pojedinim južnim krajevima vjerovalo se da prvi gost koji tog dana zakorači u kuću simbolično nagovještava kakva će biti naredna godina, zbog čega se njegovom dolasku poklanjala posebna pažnja.

Ko je bio Sveti Luka i kako se priprema slava?

Sveti apostol i jevanđelista Luka bio je jedan od sedamdesetorice Hristovih učenika, obrazovan čovjek, ljekar, pisac jednog od četiri jevanđelja i Djela apostolskih, kao i prvi ikonopisac kome se pripisuje izrada prvih ikona Bogorodice. Zbog toga se poštuje kao zaštitnik ljekara, bolesnih, umjetnika i ikonopisaca.

Porodice koje ga slave kao krsnu slavu dan uoči praznika posvećuju pripremi slavskog kolača, žita, vina i doma, uz obavezno njegovanje mira, praštanja i porodičnog zajedništva, izbjegavajući svađe i ljutnju, prenose mediji.