Generacijska trauma može da djeluje kao nešto neizbježno, posebno kada počnete na sopstvenoj koži da primjećujete koliko je ona snažna. Кao roditelj, želite da svojoj djeci pružite najbolji mogući početak. Ali to nije uvijek lako kada ste oblikovani obrascima koje niste izabrali. Dobre vijesti su da je, čak i ako je teško ili vrlo stresno, moguće prekinuti te cikluse i stvoriti novi, zdraviji put za svoju porodicu.

Licencirana bračna i porodična terapeutkinja Кejt Grej nedavno je na TikToku podijelila video o tome kako roditelji mogu da prekinu bolne generacijske cikluse.

U njemu je ponudila direktan "recept" za iscjeljenje porodične dinamike, uključujući odnose između roditelja i djece i sazavisnost.

Ne morate da budete najbolji roditelj na svijetu baš svake sekunde (a nije ni moguće)


Grejeva je podijelila dvije vještine za koje smata da su su roditeljima potrebne da prekinu ovaj začarani krug.

– Studije pokazuju da samo 30% vremena morate da radite ispravne stvari kao roditelj da biste postigli "sigurni atačment" – počela je ona svoj video, piše Espresso. 

Takozvani sigurni atačment je u teoriji atačmenta jedan od tri opšta obrasca privrženosti. Кako psiholozi objašnjavaju, kada je u porodici uspostavljen dobar odnos djeca osjećaju sigurnost, sposobna su da istražuju svoje okruženje i da bez straha komuniciraju s nepoznatim osobama. Sigurnost se zasniva na emocionalnoj privrženosti i povjerenju.

Istraživanje na koje se Kejt Grej pozvala potiče iz ranog 20. vijeka, kada je britanski pedijatar Donald Vinikot primjetio da je roditeljstvo "dovoljno dobro" ako mame i tate postižu stvari kako treba pomenutih 30 odsto. Utješno, zar ne?

– Pokazaću vam dvije vještine koje su vam potrebne da postignete tih 30% kako treba – kaže ona.

1. Samosaosjećanje

Grejeva je naglasila da samosaosjećanje nije samo od suštinskog značaja za roditeljstvo, već je i ključno za "ukupno zadovoljstvo životom i sreću u vezi". Iako su mnogi ljudi ljubazni i podržavaju svoje prijatelje, često nedovoljno brinu o sebi, posebno ako su odrasli uz roditelja koji ih je previše kritikovao ili zapostavljao.

– Ali dobra vijest je da to nije vaš glas. Niste rođeni sa njim... Naučili ste to – napominje Kejt Grej. –  A ono što je naučeno moglo bi da se "oduči". Morate da napravite prostor da se pojavi vaš pravi glas. Zato što ste to pravi vi.

Ova ideja je podržana istraživanjem. Kako piše Harvard Business Review, ljudi koji su nježni prema sebi posle neuspjeha rade više, uče više iz svojih grešaka i imaju bolje mišljenje o sebi Takođe je veća vjerovatnoća da će vjerovati da će njihove sposobnosti poboljšati ako se više trude.

Samosaosjećanje je vještina koju možete izgraditi ako je već nemate. Počnite tako što ćete se zapitati "Da li bih ovo rekao prijatelju?", a ako je odgovor "ne", vježbajte da budete obzirniji prema sebi, piše YourTango. Vremenom, ovaj način razmišljanja može dovesti do većeg samopouzdanja, otpornosti i ličnog rasta.

2. Metoda BEND

Roditelji mogu prekinuti bolne generacijske cikluse koristeći ono što Grejeva naziva BEND metodom, a u pitanju je alat osmišljen da pomogne u efikasnijoj obradi emocija. Umjesto da ignoriše ili reaguje samokritikom, BEND metod preporučuje roditeljima oprezniji pristup.


  • "B" označava ponašanje (eng. behavior), što znači da odvojite trenutak da prepoznate šta ste uradili u određenoj situaciji, kao što je vikanje.

  • "E" označava emociju, podstičući vas da identifikujete šta zaista osjećate, a često je to nešto dublje, kao što je strah, a ne samo površinski bes.

  • "N" označava potrebu (eng. need), pomažući vam da razumijete koja nezadovoljena potreba pokreće vaš emocionalni odgovor, kao što je osjećaj da nemate podršku ili ste iscrpljeni.

  • "D" označava želju (eng. desire), što znači da je važno razjasniti šta vam je potrebno u određenom trenutku.


Ako prate ove korake, roditelji mogu da reaguju s više svijesti, narušavajući nezdrave obrasce i podstičući zdravije emocionalne reakcije.

Ovaj pristup može izgledati previše teorijski, ali istraživanja podržavaju njegovu efikasnost jer roditelji imaju značajan uticaj na to kako njihova djeca regulišu svoje emocije. Studije pokazuju da kada roditelji pokažu da su svjesni emocija svoje djece, mališani su srećniji. S druge strane, odbacivanje dječjih osjećanja ili strogo kažnjavanje je povezano s povećanim problemima u ponašanju i emocionalnim problemima.

Кada roditelji pronađu način da se efikasnije nose sa svojim emocijama, oni uče i djecu da razumiju bolje sopstvena osjećanja. Ovo dovodi do toga da djeca bolje upravljaju svojim emocijama. Još bolje, negativni ciklusi su prekinuti, a buduće generacije mogu se riješiti makar dijela tereta.