Saznajte koje navike treba izbjegavati za bolji kvalitet života.

Kako starimo, postaje sve važnije da vodimo računa ne samo o sopstvenom zdravlju, već i o prostoru u kojem živimo. Neke stare navike, iako djeluju bezazleno, mogu zapravo biti štetne, jer doprinose pojavi alergija, hroničnog umora, anksioznosti, pa čak i ozbiljnih bolesti.

Teško je osjećati se energično i dobro ako je vazduh u domu zagađen, hrana pokvarena, a čišćenje se obavlja agresivnim i toksičnim hemikalijama. Zdrav način života nije luksuz, već jednostavan i važan oblik prevencije bolesti, naročito u godinama kada imuni sistem prirodno slabi.

Džo je preporučila da se riješite određenih boja koje rizikuju da vaš prostor učine zastarjelim.

1. Korišćenje starog posuđa i emajliranih lonaca sa pukotinama

Stari emajl prilikom zagrijavanja može oslobađati olovo i kalaj, posebno ako je zaštitni sloj oštećen.

Zbog toga bi stare lonce, čajnike i činije sa napuklim ili oštećenim premazom trebalo odavno zamijeniti posuđem od nerđajućeg čelika, stakla ili keramike. Metalni ukus u hrani često je prvi znak upozorenja da posuđe više nije bezbjedno za upotrebu.

Čak i ako vam je žao da ga bacite, mnogo je važnije da sebi obezbijedite sigurnost i čist ukus hrane.

Pukotine u gleđi predstavljaju idealno mjesto za razmnožavanje bakterija koje mogu preživjeti čak i nakon ključanja. Kada se takvo posuđe zagrijava, može oslobađati teške metale koji dugoročno mogu doprinijeti razvoju hroničnih bolesti jetre i bubrega. Dugotrajno izlaganje olovu takođe može povećati osjećaj anksioznosti, umora i nesanice.

Kako poboljšati:

  • Bacite posuđe sa pukotinama i oštećenjima;

  • zamijeniti aluminijumske posude nerđajućim čelikom ili staklom;

  • koristite drvene ili silikonske kašike koje ne grebu dno posude;

  • ne skladištite hranu u aluminijumskim ili oštećenim emajliranim posudama.

2. Nagomilavanje stare hrane u frižideru

Mnogi stariji ljudi imaju naviku da čuvaju hranu što duže i nerado je bacaju. Međutim, stari sos, otvorena kobasica ili šerpa sa ostacima supe mogu postati pravo leglo bakterija. Frižider bi trebalo čistiti barem jednom nedjeljno, a unutrašnjost povremeno obrisati rastvorom sirćeta ili sode bikarbone.

Pokvarena hrana može oslobađati toksine koji se prenose i na svježu hranu, čak i kada je ona u zasebnoj posudi. Posebno je opasna buđ, jer njene spore – mikotoksini – mogu oštetiti jetru i respiratorni sistem. Neprijatan, zagušljiv miris iz frižidera često je znak nakupljenih isparljivih organskih jedinjenja (VOC).

Kako poboljšati:

  • Provjeravajte sadržaj frižidera najmanje jednom nedjeljno;

  • pripremljenu hranu čuvajte u hermetički zatvorenim posudama;

  • police perite sirćetom jednom u deset dana;

  • kuvanu hranu ne čuvajte duže od tri dana.

3. Pranje podova i namještaja sredstvima sa amonijakom i hlorom

Jak miris ne znači nužno i veću čistoću. Pare amonijaka i hlora mogu iritirati sluzokožu, izazvati kašalj, peckanje u očima i glavobolje. Savremena sredstva za čišćenje na bazi sirćeta ili običnog sapuna često su jednako efikasna, ali mnogo bezbjednija za disajne organe. Pare hlora u zatvorenim prostorijama mogu uticati na nervni sistem, povećati anksioznost i negativno uticati na krvni pritisak.

Kako poboljšati:

  • Odustanite od jakih izbjeljivača i agresivnih sredstava;

  • koristite sirće (9%), limunsku kiselinu ili sodu bikarbonu;

  • provjetravajte prostoriju najmanje 15 minuta nakon čišćenja;

  • koristite gumene rukavice i krpe za jednokratnu upotrebu umesto starih sunđera.

4. Kuvanje "odokativno" i korišćenje starog ulja

Ulje koje se previše zagrije ili više puta koristi može oslobađati kancerogene supstance, poput aldehida i akroleina. Ove materije se vremenom akumuliraju u organizmu, oštećuju krvne sudove i mogu izazvati hronične upalne procese. Upravo zbog toga je uravnotežena ishrana jedna od najboljih preventivnih mjera protiv mnogih tegoba.

5. Izbjegavanje mokrog čišćenja

Čišćenje metlom često podiže veliku količinu prašine u vazduh, a u toj prašini nalaze se grinje i spore gljivica. Te mikroskopske čestice mogu se udahnuti i dospjeti u pluća, izazivajući alergije i hronični kašalj. Ovaj problem je posebno izražen u domovima sa tepisima i tapaciranim namještajem.

6. Korišćenje naftalina i starih kuglica protiv moljaca

Naftalin ispušta toksična isparenja koja mogu izazvati glavobolju i oštećenje jetre. Dugotrajno udisanje ovih isparenja može dovesti do hroničnog umora i razdražljivosti.

Kako poboljšati:

  • Bacite stare kuglice naftalina;

  • koristite kesice sa lavandom, cimetom ili karanfilićem;

  • provjetravajte ormane jednom mjesečno;

  • u ormare stavite suve kore pomorandže jer ih moljci ne podnose.

7. Navika da se sve odlaže "za kasnije"

Nagomilavanje nepotrebnih stvari stvara takozvanu "vizuelnu buku", koja može izazvati osjećaj nemira i anksioznosti. Mozak često reaguje na nered kao na potencijalnu prijetnju, pa tada počinje da luči kortizol – hormon stresa. Nered nije uspomena, već često postaje izvor prašine i buđi.

8. Nepravilno skladištenje kućnih hemikalija

Držanje sredstava za čišćenje u blizini hrane može biti opasno, jer čak i zatvorene posude mogu ispuštati isparenja fenola, formaldehida i hlora. Ta isparenja mogu se taložiti na hrani i izazvati mučninu, kašalj i iritaciju kože.

Kako poboljšati:

  • Odvojite posebnu policu za kućne hemikalije;

  • ne držite deterdžente u blizini lijekova;

  • sve boce držite čvrsto zatvorene;

  • birajte ekološka sredstva bez jakih mirisa.

9. Nedostatak ventilacije i svježeg vazduha

Zatvoreni prozori često znače i povišen nivo ugljen-dioksida u prostoru. To može izazvati glavobolju, pospanost i anksioznost. Bez redovnog provjetravanja čak i novi namještaj može oslobađati toksične supstance poput fenola, formaldehida i toluena.

10. Povlačenje u sebe i odbijanje da tražite pomoć

Socijalna izolacija jedan je od glavnih faktora koji doprinose anksioznosti i depresiji kod starijih osoba. Kontakt sa djecom, unucima i bliskim ljudima ne pomaže samo emocionalno već i fizički.

Ipak, mnogi ljudi usvajaju stav "nikom ništa ne dugujem i niko meni ništa ne duguje" kako bi izbjegli osjećaj usamljenosti ili nemoći, ali takav pristup često samo produbljuje stvarne probleme, piše Kurir.

Kako poboljšati:

  • Ne ustručavajte se da tražite pomoć kada vam je potrebna;

  • pozovite bliske ljude barem jednom nedjeljno;

  • koristite video-pozive ako živite daleko jedni od drugih.