(VIDEO) MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV ALKOHOLIZMA Maja Tomanić iz KLA za ALOonline o pošastima opake zavisnosti: „Vikend opijanja“ predstavljaju veliki rizik, mladi sve više eksperimentišu

Aloonline.ba | Vijesti ∙ 01.04.24 16:40 ∙ 0

Alkoholizam je hronična recidivirajuća neizlječiva bolest koja se može držati pod kontrolom uz poštovanje svih pravila apstinencije.

ALOonline/Ilustracija

Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma obilježava se danas, 1. aprila, a tom prilikom ekipa ALOonline posjetila je Klub lječenih alkoholičara u Banjaluci i razgovarala sa Majom Tomanić. Naša sagovrnica je diplomirani socijalni radnik, porodični sistemski psihoterapeut i član stručnog tima KLA i sa njom smo prošli kroz sve aspekte ove opake zavisnosti.

Dio intervjua možete pročitati u članku, a kompletan možete pogledati u videu ispod.

Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u bolničko-stacionarnim zdravstvenim ustanovama u 2022. godini, liječen je 641 pacijent zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom. Iz Instituta za ALOonline navode da je najmlađi pacijent imao 16, a najstariji 85 godina.

Kako definišemo alkoholizam i zbog čega je ova ovisnost opasna?

Tomanić ističe da je alkoholizam hronična recidivirajuća neizlječiva bolest koja se može držati pod kontrolom uz poštovanje svih pravila apstinencije. Napominje da se nakon hospitalinog ili ambulantnog tretmana pacijent uključuje u grupe podrške i u Klub liječenih alkoholičara gdje se nastavlja sa resocijalizacijom i rehabilitacijom, kako ovisnika od alkohola tako i članova njihovih porodica.

Sagovornica kaže da je ova ovisnost izuzetno opasna jer narušava zdravstveno stanje pacijenata, ali i socijalno i porodično okruženje.

– Može doći do oboljenja kao što su hipertenzija, pojave dijabetesa, a sa druge strane odnosi u porodicama su veoma narušeni. Bilo da su pacijenti otac ili majka, ako govorimo o porodičnom sistemu, znamo reći da su oni neadekvatni kao roditelji. Ne mora značiti da uvijek mora biti nasilje u porodici da bi roditelji bili neadekvatni. Naši zavisnici su nekad znali prespavati cijeli dan, da ne mogu da funkcionišu, to isto znači da nisu dovoljno dobri članovi porodičnog sistema, ali i cijelog društva u globalu – kazala je sagovrnica.

Tomanić kaže kako je mnogo pacijenata prošlo kroz KLA i period liječenja i rehabilitacije, a da trenuto imaju oko 20 klijenata. Ističe da uprkos svim praznicima ili događajima oni svake srijede u 18.00 časova imaju sastanak.

Apstinencija

Sa ponosom nam je saopštila da u KLA imaju pacijente koji apstiniraju i po 17 godina.

Fenomen „prve čaše“

Tomanić kaže da je jedan od problema alkoholizma na ovim prostorima i to što je alkohol društveno prihvatljiv i u sklopu je raznih društvenih običaja.

– Mlađoj djeci se nudi čaša vina jer je to dobro za zdravlje, bebama se stavlja duda u alkohol da ih ne bi boljeli zubići. Na taj način im dajemo dozvolu da kad oni porastu, imaju priliku da konzumiraju alkohol. Na dječijim rođendanima se kupuju šampanjaci, koji iniciraju alkoholno piće i to je svakako momenat u kojem uvodimo djecu kako mogu da uđu u zavisnost od alkoholizma – kazala je sagovornica.

Tomanić ističe da je jedan od prvih znakova da čovjek ima problema sa unosom alkohola njegovo zdravstveno stanje.

– Pored zdravstvenog stanja imamo socijalno nefunkcionisanje, neadekvatno funkcionisanje na poslu, žudnju za alkoholom, nemogućnost kontrole da se zaustavimo na jednoj čaši. To se zove fenomen „prve čaše“, kada osoba koja je zavisna od alkohola popije jednu čašu pića i na tom više ne može da se zaustavi. To je jedan od prvih pokazatelja da je došlo do bolesti zavisnosti i da je neophodan proces liječenja – kazala je sagovornica.

Dodaje da mnogi ljudi zbog životnih poteškoća pronalaze utjehu u alkoholu i na taj način, prividno, rješavaju svoje probleme. Upravo zbog toga, kako kaže, u toku odvikavanja važno je riješiti inicijalni problem zbog kojeg je čovjek uopšte dospio u stanje ovisnosti.

Mladi u riziku od zavisnosti

Tomanić ističe da je upotreba alkohola sigurno u velikom porastu, naročito kod mladih osoba koje su počele sa konzumacijom, odnosno sa probavanjem ili eksperimentisanjem.

Kako kaže, kod nekog se razvije zavisnost, a kod nekoga ne. Sve ovisi o znanju i edukaciji o ovoj problematici.

– Često možemo vidjeti mlade ispod 18 godina da im je alkohol dozvoljen, uprkos zabrani o prodaji i točenju alkohola. U prodavnicama djeca kupuju alkohol i niko ih ne kontroliše. Mladi ljudi nerijetko izgledaju dosta starije fizički i nekada se ne prepoznaje da su maloljetnici. Zbog toga su potrebne strože kontrole – kazala je Tomanić i dodala da je činjenica da mladi danas konzumiraju velike količine alkohola i da dolazi do alkoholne intoksikacije tokom večernjih izlazaka.

Ovo se veže za dipsomatskim tipom alkoholizma, a kako pojašnjava sagovornica, to je kada pijete povremeno. Međutim, napominje da se to stanje može razviti u bolest ovisnosti.

– „Vikend opijanja“ svakako su rizična i najgore je to što mi nemamo granicu koliko vi treba da popijete kako biste postali ovisni. Ne možemo reći da ste pili tolike količine alkohola, toliko dana u godini i da će se tako razviti bolest. Sve zavisi od vašeg organizma, načina kako reagujete, jer alkohol je otrov i neko kada je pod dejstvom alkohola, sutra ne može da bude funkcionalan i nastavlja piti kako bi bio funkcionalan. To se naziva „sindrom dolijevanja“ – kazala je Tomanić i dodala da postoje i drugi načini zabave za mlade koji ne uključuju upotrebu alkohola u toku noćnih izlazaka.

Kazala je da je najkritičniji period u kojem su mladi izloženi opasnosti od alkoholizma, onda kada dobiju slobodu za izlaske.

– Oni znaju reći „mi ne znamo šta da radimo, svi piju“ i prosto, to je društveno prihvatljivo. Danas je normalno da vidite mladu djevojku kako konzumira alkohol. U moje vrijeme to nije bila česta pojava. Osobe ženskog pola mnogo više danas konzumiraju alkohol u odnosu na prije – zaključila je sagovornica.

Hospitalizacija, rehabilitacija i recidiv

– Prvo ide hospitalni tretman na Klinici za psihijatriju u trajanju otprilike 21 dan. Neki pacijenti ne prođu bolnički, nego prolaze kroz ambulanti tretman kod psihijatara, gdje se uspostavlja dijagnoza te se nakon toga uspostavlja način rada i funkcionisanja kroz proces rehabilitacije i resocijalizacije – kazala je sagovornica.

Pacijenti koji su motivisani da nastave liječenje, ističe Tomanić, uključuju se u grupe podrške i Klub liječenih alkoholičara i pored samih pacijenata jako je važno da tu budu članovi porodice koji su uz njih.

Dodaje da recidiva ima, ali su rijetki.

– Kod naših pacijenata je to rijetko. Oni koji su u procesu rehabilitacije kroz Klub liječenih alkoholičara znaju koji su to bolji nivoi života kojeg su oni dobili kroz ovaj klub i kroz grupu. Ako dođe do toga, mi to zovemo „blic recidivi“. Naši pacijenti piju i averzivnu terapiju uz koju ne smiju da konzumiraju alkohol i to svakako ide po preporuci psihijatra i uz nadzor članova porodice – priča nam Tomanić.

Ističe da je motivacija pacijenta najvažnija za liječenje. Kaže da je to najintenzivniji dio, te da kada pacijent ima inicijalnu motivaciju za liječenje onda je, uslovno rečeno, pola posla već urađeno.

Tomanić uči od pacijenata

– Neprocjenjivo je kada dobijete komentar od pacijenata da su se vratile supruge, da su se rodila djeca, da su se poboljšali porodični odnosi, da su se ljudi zaposlili, a dugo godina nisu imali posao. Vjerujte da nema tog novca kojim bi neko mogao platiti tu sreću na njihovim licima. Zaista je prekrasno vidjeti njih i članove porodice koji su ozareni srećom i zadovoljstvom zato što imaju normalne odnose i da na najbolji način mogu da nastave sa svojim životima – kazala je sagovornica i istakla da i ona puno uči od njih.

Kaže kako angažovani profesionalci u KLA nemamaju praktično iskustvo, a to upravo dobiju od klijenata.

– Mi smo kao jedna velika porodica, tu smo jedni za druge i mislim da je to najveća stvar koju možemo da dobijemo. Većinu vremena radimo volonterski, ali ta sreća koju dobijemo kada vidimo djecu koja se rađaju, unuke koji dolaze na svijet, mislim da je to najveći blagoslov ovog posla – zaključila je Tomanić.

Poruka Maje Tomanić ljudima koji su u opasnosti da postanu ovisni od alkohola:

Mladima preporučujem da ne eksperimentišu, jer eksperiment vas može uvesti u veliki problem. „Jednom ću da probam“ ne mora značiti da će ostati samo na jednom, kao i sa psihoaktivnim supstancama.
Ljudima koji su svjesni da su blizu, odnosno da su prekoračili tu liniju dozvoljene društvene potrošnje poručujem da se slobodno obrate za pomoć i da to ne mora da bude stigma, jer i kada slomite nogu, idete ortopedu, tako da ovdje je riječ o mentalnom zdravlju i zna se gdje se ono liječi. Važno je potražiti pomoć, biti otvoren prema sebi i prihvatiti sebe na tom nivou kakav jeste, na pravi način, a onda potražiti pomoć jer imate gdje.

BONUS VIDEO: