Zato Udruženje za očuvanje narodnog stvaralaštva „Mitrovdanak“ iz Istočnog Sarajeva već osam godina čuva pjesmu i običaje sarajevsko-romanijskog kraja. Kroz mušku i žensku izvornu grupu, članovi Udruženja nastupaju na takmičarskim, revijalnim i humanitarnim saborima širom Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Za njih pjesma nije samo nastup. Ona je način da se sačuva trag o jednom kraju i ljudima koji su običaje prenosili generacijama.
„Mi čuvamo sarajevsko-romanijsku regiju, njene običaje, kulturu i izvornu pjesmu. Želimo da ono što su radili naši stari sačuvamo i prenesemo mlađima. Ne čuvamo samo pjesmu. Čuvamo i običaje i način života našeg kraja. Važno nam je da mlađi vide kako se nekada živjelo i šta su naši stari njegovali“, kaže predsjednica Udruženja „Mitrovdanak“ Radojka Tešanović.
Zato se na njihovim nastupima ne čuje samo izvorna pjesma. Predstavljaju i običaje vezane za Badnji dan, Božić, Vaskrs, šaranje jaja, krsnu slavu, svadbu, zdravice i druge običaje.
Nošnja koja priča svoju priču
Posebnu pažnju u „Mitrovdanku“ posvećuju narodnoj nošnji Sarajevskog polja. Izrađuju džamadane, džoke, ječerme i torbice, a posebno su ponosni na poplet, staru tehniku pletenja koja je danas gotovo zaboravljena.
„Nama je bilo važno da sačuvamo te stare tehnike, jer ako ih ne prenesemo dalje, mogu se izgubiti. Zato smo učili i trudili se da sačuvamo ono što su nekada radile naše žene“, kaže Radojka Tešanović.
Njihove rukotvorine danas se koriste i prilikom uređenja različitih manifestacija, a tradicionalna nošnja i pjesma zajedno postaju prepoznatljiv znak kraja koji predstavljaju.
„Kad obučemo nošnju Sarajevskog polja i zapjevamo uz dvojenice, zna se odakle smo. To je naše i mi smo na to ponosni“, kaže Tešanovićeva.
Priznanja su draga, ali pjesma je najvažnija
Tokom godina nastupanja na brojnim saborima i takmičenjima, Udruženje „Mitrovdanak“ osvojilo je brojne pehare, diplome i zlatne, srebrne i bronzane plakete. Posebno mjesto zauzima srebrna plaketa Skupštine grada Istočno Sarajevo iz 2024. godine.
„Svaka nagrada nam znači, jer iza nje stoje trud i rad. Ali nama je najvažnije da se pjesma čuje i da ono što njegujemo ne ostane samo među nama“, kaže predsjednica Udruženja.
Posebno su ponosni i na to što je njihov rad zabilježen i kroz projekat Ministarstva kulture Srbije nakon što su prošli na javnom konkursu. Za članove Udruženja to je posebno značajno jer projekat nije samo podrška njihovom radu, već i prilika da se dio tradicije sarajevsko-romanijskog kraja sistematski zabilježi i sačuva.
„To nam je veoma značajno, jer ostaje trag o onome što radimo. Danas su ljudi rasuti na razne strane i zato nam je još važnije da se sačuva ono što imamo i da ostane zapisano“, ističe Tešanovićeva.
Poslije godina provedenih na saborima širom regiona, članovi „Mitrovdanka“ žele da se i sami okušaju kao domaćini. Uz podršku lokalne zajednice pripremaju sabor takmičarskog karaktera u Istočnom Sarajevu.
„Mi smo godinama išli drugima u goste. Sada želimo da i kod nas okupimo ljude koji njeguju izvornu pjesmu i tradiciju, da se zapjeva i da pokažemo ono što imamo“, kaže Radojka Tešanović.
I možda je upravo u tome i suština njihovog rada. Jer tradicija nije samo ono što ostane zapisano u knjigama ili sačuvano u starim predmetima. Tradicija živi kada je neko ponovo obuče, ispriča i – zapjeva.
„Dok god ima ko da zapjeva, ima i šta da se pamti. Mi ćemo pjevati koliko god možemo – zbog sebe, zbog svojih predaka i zbog onih koji dolaze poslije nas“, poručuju iz „Mitrovdanka“.
Jer dok god ima ko da pjeva – ima i šta da se čuva.
Komentari (0)