Njemačka i Velika Britanija, podržane Francuskom, žele da izazovu sukob. Rekao je ovo za AloOnline.ba ekspert za bezbjednost Dževad Galijašević.

- Pogrešne su procjene da će taj sukob biti za tri ili četiri godine. Ne. Obavještajni podaci govore da je on planiran na proljeće, i to krajem februara ili početkom marta iduće godine - istakao je Galijašević.

Pred nama je, prema njegovim tvrdnjama, ozbiljno vrijeme.

- Evropa gubi ovu utakmicu u naoružavanju. Oni žele da izazovu rat dok je ukrajinska vojska još uvijek na nogama i dok imaju sukob. Otvoriće ga, naravno, na više frontova - kaže Galijašević i navodi da su sve ovo podaci ruskih obavještajni službi.

Galijašević kaže da je sve ovo suludo i da vodi ka globalnom ratu.

- Amerika će čekati pobjednika, mada će logistički podržavati , kao što je uvijek i radila. Zato Tramp ne može promijeniti tu paradignu odnosa sa Rusijom - smatra Galijašević.

Kad su u pitanju zemlje Balkana, Galijašević kaže da bi one mogle da budu prostor na koji Zapad računa kao na svoju stratešku dubinu u udaru na Rusiju.

Već viđeno

- Svjedočimo jednom vremenu, koje možemo da zovemo doba straha i nesigurnosti. Prilično sličnom periodu 30-ih godina 20. vijeka. To se dešava u onim trenucima kada se redefiniše međunarodni poredak. Kada određena pravila i standardi, koji su živjeli određeno vrijeme, prestaju da važe i kada dolazi do izmjena u ravnoteži moći glavnih globalnih igrača – rekao je za AloOnline.ba profesor političkih nauka Vlade Simović.

On je dodao da je to već svijet vidio početkom 30-ih godina 20. vijeka, i to je zaista kasnije svijet odvelo u jedan brutalni sukob u vidu Drugog svjetskog rata.

- Pošto savremeni svijet i savremeni političari, posebno u ozbiljnim zemljama, imaju dovoljno istorijske svijesti da mogu da prepoznaju i oni i njihovi savjetnici, naučni instituti koje često konsultuju, takve zamke i takve izazove, vjerujem da do takvog scenarija ili barem u takvom obimu neće doći – smatra Simović.

Ali, dodaje on, to ne isključuje određene male ratove, proksi ratove, te određena žarišta na određenim prostorima, upravo kao posljedicu prekomponovanja međunarodnih odnosa i ravnoteže snage u svijetu.

- Naravno, u pozadini nije u pitanju nikada nekakva velika političko-ideološka priča, niti ništa drugo do primarno ekonomije. Suština prekomponovanja međunarodnih odnosa jeste u tome da je Kina uspjela da uradi nešto što je zaista bilo nezamislivo u dosadašnjoj istoriji, a to je da za jedan kratak period, čini mi se po njihovim podacima, preko 700 miliona ljudi izvuče iz nivoa siromaštva u nivo srednje razvijene kase. Znači, oni su postali jedno veliko tržište koje može da kupuje sofisticiranu robu, a sa druge strane su i ogromna fabrika za proizvodnju doslovno svega što želite u svijetu – navodi Simović.

Zahvaljujući toj, neoliberalnoj ideologiji agendi koje su pratile politike 90-ih godina Rusija je bila spremna da se otvori Zapadu.

Sjećamo se da je Putin svojevremeno nudio vojnu pomoć SAD u borbi protiv islamskog radikalizma, sa kojim je i Rusija imala problem 90-ih godina, poslije ovaj udara Al-Kaide na Kule bliznakinje.

- Pored svega toga, tog otvaranja koje je Rusija pokazivala ka zapadnom svijetu, mi smo vidjeli da je Rusija ipak na kraju postala okružena zemljama koje su ušle u NATO savez, zemljama koje su postale dio jednog kruga rusofobnog prostora i rusofobnih politika, koje kao takve svoju kulminaciju doživjele 2014. godine u Kijevu na trgu Majdan – podsjeća Simović.

Poslije toga je postalo već jasno da svijet klizi u jedan novi pravac.

- Evropska unija i posebno demokratska administracija Džozefa Bajdena je tjerala Rusiju od sebe i pripremala Ukrajinu za jedan rusofobni politički kurs i onda se desila 2022. godina – kaže Simović

Rusofobija je, prema njegovim tvrdnjema, kulminirala na Zapadu i to je Rusiju usmjerilo ka traženju novih tržišta poput zemalja Briksa primarno Kine, što je osnažilo Kinu. Kina je dobila zaista jednog pouzdanog partnera koji može da daje ono što ona nema, a to su jeftini energenti neophodne za njihovo tržište i za njihovu proizvodnju – navodi Simović.

Sa druge strane, nastavlja on, Sjedinjene Američke Države su i dalje najmoćnija vojna i politička sila u svijetu. Velika Britanija kontroliše najveći dio svjetskih kreditnih transakcija i ima ogromnu bezbjedonosnu službu. One imaju neki svoje svijet, i to je taj anglosaksonski prostor koji otprilike negdje ima svoje baze, uporišta i resurse. Tu su i Kanada, Australija..

- One u principu nisu u krizi. Najveći stradalnik je zapravo evropski prostor, jer Evropa je sa gubitkom Rusije i sa ogromnom rusofobijom koju pokazuje izgubila, tržište od 145 miliona ljudi, koje nije malo i nije siromašno. Izgubila je najjeftinije moguće resurse koje je mogla da dobija od jedne jedne države. Pri tome, troši ekstreman novac na održavanje potpuno besmislenog bratoubilačkog rata u Ukrajini, što podržava, naravno vrlo korumpirana, kijevska elita. I, vi zapravo sad imate upravo tu fazu da je ovo doba straha i neizvjesnosti – navodi Simović.

Šta se tu zapravo dešava, o čemu se tu zapravo radi?

Većina evropskih zemalja ide u tom pravcu da počinje da vraća vojni rok. Širi budžete vojne namjene. Počinje da u školske sisteme uvodi određene predmete i politike, koje su usmjerene na to kako preživjeti određene kritične situacije poput ratova, kriza, sukoba, nestašice...

Scenario za Balkan

Od istočnog pitanja na ovamo ovaj Balkan je prostor gdje velike sile prave neku vrstu svoje baze za dalje.

- Balkan nije prostor koji može sudbonosno da određuje istoriju Evrope, svijeta, čovječanstva. Ali, nije ni prostor koji treba zanemariti i koji ne može da ima određenu bitnu ulogu u određenim međunarodnim odnosima. Balkan nije isto što je i Ukrajina. Ukrajina je trbuh Rusije. Balkan nije isto što je i Atlantik, ili Pacifik. To je jasno.

Ali, u jednom geopolitičkom smislu on je sigurno u top 10 geopolitičkih ovaj destinacija preko kojih se odvijaju globalni ratovi – ističe Simović.

Kod nas su ratovi primarno kombinacija odmjeravanja svih snaga, za šta je veoma podesan naš kulturni kontekst, jer Balkan, kad uzmemo u cjelini, a tu možemo dodati i Tursku, je prostor u kojem se ozbiljno sukobljavaju islam, katoličanstvo i pravoslavlje.

- Čak ako bi dodali tu taj kontekst jugoistočne Evrope, pa i Mađarsku, vidjeli bi da se tu odvijaju zaista veliki kulturološki ratovi. Nije slučajno Hantington u svojoj knjizi svojevremeno izjavio da je Bosna i Hercegovina, koja je na neki način Balkan u malom, primjer krvave granice sukoba civilizacija, a čim je nešto tako, onda automatski može da bude i potencijalno žarište, ako to odluče velike sile – zaključio je Simović.

Zabrinjavajuće poruke iz Njemačke

Govorkanja o ratu su u posljednje vrijeme sve učestalija.

Najnovije su iz Njemačke. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint predlaže da škole uče djecu o kriznim situacijama i ponašanju u slučaju rata. Ministar, koji dolazi iz stranke CSU, rekao je da je vrijeme da se uvedu dvočasovna predavanja.

– Važno je da mladi razumiju koje prijetnje mogu postojati i kako da se na njih pripreme. Djeca su važni prenosioci znanja u porodici – izjavio je Dobrint, prenosi RT Balkan.

Kako je rekao nema ničeg lošeg u tome da svako kod kuće ima osnovne zalihe hrane i radio, to nije panika, to je razumna priprema.

Dodao je da je zanimanje građana za priručnike o civilnoj zaštiti veliko i da pokazuje kako ljudi „žele biti spremni“ u slučaju krize.

Prijedlog je izazvao reakcije u Bundestagu. Ljevica smatra da se time „širi strah među djecom i mladima“, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) optužila ministra za „ratno huškanje“, prenosi Dojče vele.

Iz AfD poručuju da ministar želi „rat da učini neizbježnim dijelom svakodnevice“.

Na drugom polu opozicije, Zeleni smatraju da ideja ima smisla, ali da nije dovoljna, već predlažu da se postojeći „Dan upozorenja“ proširi u nacionalni dan vježbi, kako bi se građani praktično pripremali za krizne situacije.

Kancelar Fridrih Merc se još nije izjasnio o prijedlogu svog koalicionog saveznika. Slične inicijative su se spominjale tokom vladavine „semafor-koalicije“ Olafa Šolca, pozivajući se na praksu u Velikoj Britaniji, gdje su vježbe za vanredne situacije dio školskog programa.

"Evropa ne krije da se sprema za rat"

Evropa ne krije da se priprema za novi veliki evropski rat zapadno od Savezne države Rusije i Bjelorusije, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Međunarodnoj konferenciji o evroazijskoj bezbjednosti koja je održana juče u Minsku.

- Oni ne kriju ni pripreme koje izvode zapadno od Savezne države Rusije i Bjelorusije – pripreme za novi veliki evropski rat i, u tu svrhu, formiraju koaliciju. U julu, na primjer, Francuska i Engleska su se dogovorile o koordinaciji svojih nuklearnih snaga, formirale neku vrstu Antante za razvoj raketnih sistema - rekao je on.

Ruski ministar je podsjetio da su nedavno Njemačka i Velika Britanija takođe potpisale sporazum koji se u suštini odnosi na vojnu saradnju, a da su su se prije nekoliko dana počeli da čuju glasovi o dodavanju nuklearnog aspekta ovoj vojnoj saradnji.

Po njegovim riječima, ekspanzija NATO-a se nastavlja nesmanjenom brzinom, uprkos svim obavezama.

- Širenje NATO-a se nastavlja nesmanjenom brzinom, uprkos uvjeravanjima datim sovjetskim liderima da se neće pomerati ni centimetar na istok. Štaviše, to se radi uprkos obavezama na najvišem nivou datim u okviru OEBS-a da neće jačati sopstvenu bezbjednost na račun drugih i da neće težiti regionalnoj niti globalnoj dominaciji - rekao je ministar.

On je primijetio da su planovi za povećanje aktivnosti NATO-a na Arktiku razlog za zabrinutost.

- Planovi za povećanje aktivnosti NATO-a na Arktiku, koji bismo mi, a uvjeren sam i većina razumnih zemalja, željeli da vidimo kao teritoriju mira i saradnje, su razlog za zabrinutost - istakao je on.

U svom obraćanju, on je naveo da lideri NATO-a čine sve što mogu da ubijede Sjedinjene Države da odustanu od ideje o regulisanju sukoba u Ukrajini.