Darijana Filipović, Slaven Kovačević i Zdenko Lučić, tri su kandidata koja će gotovo izvjesno na izbornu crtu, a prednost u ovom trenutku, prema mišljenju odlično upućenih, daje se Filipovićevoj, koja će biti kandidat ispred HDZ BiH.

Kandidatura Filipovićeve

Darijana Filipović, dugogodišnji je visoki funkcioner HDZ BiH i praktično desna ruka lidera Hrvata u BiH, Dragana Čovića. Ona je trenutno poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, te potrpedsjednica stranke. Njenu kandidaturu podržao je i HDZ u Hrvatskoj.

Filipovićeva je u prethodnom periodu kazala da bi bilo dobro da Hrvati imaju jednog umjesto dva kandidata za člana Predsjedništva jer i minimalno rasipanje glasova povećava šanse da “ponovo bude izabran kandidat koji dominantnu podršku dobija iz bošnjačkog biračkog tijela“.

Kandidatura Lučića

Rasipanje glasova, o kojem pričaju iz HDZ BiH, nije jak argument za dio stranaka sa hrvatskim predznakom. Smatraju da HDZ BiH ne zastupa hrvatske interese, te su odlučili da i oni imaju svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

To je Zdenko Lučić, zanimljivo, dugogodišnji član i jedan od osnivača upravo HDZ BiH, za koji sam kaže da mu niko nije poslao ispisnicu iz te partije i da nigdje ne piše da nije član HDZ BiH.

Njega je kandidovalo pet stranaka, HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka.

Smatra da nije autsajder, te da se može reći da u ovu trku ulaze dva člana HZD BiH.

“Nisam autsajder, ja sam utemeljitelj HDZ-a. Moglo bi se formalno-pravno potvrditi teza da su ovdje dva člana HDZ BiH“, rekao je Lučić nedavno u intervjuu za portal Hercegovina info.

Kandidatura Kovačevića

Što se tiče Slavena Kovačevića, potpuno je jasno da je on predložen kao kandidat Demokratske fronte (DF), jer Željko Komšić, lider te stranke, nema pravo da se kandiduje jer je u dva mandata (uključujući i aktuelni) pobjeđivao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse”, kazao je Komšić kada je objelodanjeno da će Kovačević biti kandidat.

Inače, Kovačević je trenutno savjetnik Željka Komšića, a u BiH je ostao najpoznatiji po žalbi koju je uputio Evropskom sudu za ljudska prava gdje je tvrdio da je bio diskriminisan po etničkoj i teritorijalnoj osnovi pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH.

Krešić: HDZ BiH po receptu SNSD

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista BiH, smatra da tri kandidata imaju različite lične i političke paradigme. Darijanu Filipović vidi kao kontinuitet politike HDZ BiH i Dragana Čovića, Lučića kao “političkog disidenta“, a Kovačevića opet kao želju Bošnjaka.

“Promatrajući iz stranačkoga ugla - rekao bih da se HDZ BiH odlučio na sličan recept kakav ima SNSD s Miloradom Dodikom na čelu i Željkom Cvijanović u Predsjedništvu. Zdenko Lučić 'politički disident' koji se vratio u bosanskohercegovačku politiku nakon 25 godina. Izbor opozicione hrvatske petorke koja je insistirala na nezavisnom kandidatu i na kraju dobila čovjeka koji je napustio HDZ BiH nakon poraza njegove političke struje 1998. godine. Pokušava politiku vratiti na pitanje 'di si bio ’91.' insistirajući na tome da Dragan Čović nije dovoljno dobar Hrvat. Slaven Kovačević je kandidat koji ne računa na hrvatske glasove i njemu je zapravo jedino bitno da slijedi stope 'zlatnog ljiljana' Željka Komšića kako bi ga Bošnjaci ugurali u državni vrh“, naglašava Krešić za Aloonline.

Kad se podvuče crta, prednost daje Darijani Filipović i to ipak ispred Slavena Kovačevića.

“Mislim da će i to vrlo tijesno pobijediti Darijana Filipović. Stranačka i neka druga istraživanja kažu da će joj biti dovoljno 120.000 glasova i da će imati dovoljno glasova da bude iznad Kovačevića. Iako je bošnjačka biračka baza tri i po puta veća nago hrvatska, ovog se puta procjenjuje da Bakir Izetbegović neće smjeti kalkulisati s nametanjem i hrvatskog člana državnog vrha jer za pobjedu protiv Bećirovića mora imati najmanje 300.000 glasova. Lučić objektivno nema nikakve šasne za pobijedu. Jedino šta može napraviti da količina njegovih glasova nezadovoljnih politikom HDZ-a BiH donese pobjedu Kovačeviću“, poručio je Krešić za Aloonline.

Galić: Realna šansa da Hrvati izaberi svog predstavnika

Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, smatra da je Filipovićeva logičan izbor HDZ, kad kandidat nije Čović, ali da će u kampanji biti ključno da postigne što veću prepoznatljivost i vidljivost među onim Hrvatima koji politička zbivanja ne prate redovno. Za Lučića kaže da se više ponaša kao nezavisni kandidat, nego opozicioni, te da čak u svojim nastupima toliko i ne pominje ono za šta se Hrvati u BiH najviše zalažu - izmjene Izbornog zakona ili jačanja odnosa s međunarodnpm zajednicom.

Ipak, uzevši sve u obzir, smatra da postoji realna šansa da Hrvati ovaj put zaista izaberu svog člana Predsjedništva.

“Razlog leži u trenutnoj dinamici unutar političkog Sarajeva. Naime, ukoliko se prisjetimo izjave Bakira Izetbegovića da 'trojka' neće pasti dok ne padne Denis Bećirović, postaje jasno kakav je odnos snaga. U takvom kontekstu, mišljenja sam da Kovačević ni izbliza neće moći ostvariti izborni rezultat kakav je godinama ostvarivao njegov politički mentor, Željko Komšić. No, za tvrditi nešto sa sigurnošću vrlo je teško u ovom trenutku i za realnije ocjene treba pričekati barem drugu polovinu septembra“, rekao je Galić za Aloonline.

Šta su predlagali Hrvati u BiH?

Hrvati u BiH imaju većinu u tri kantona, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom, dok u dva čine relativnu ili značajnu većinu zajedno s Bošnjacima, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu.

HDZ BiH je putem Parlamenta BiH više puta pokušao progurati izmjene Izbornog zakona BiH, a prijedlog je bio da u FBiH budu dvije izborne liste, tj. lista bošnjačkih i lista hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva. U prijedlogu su naveli da će hrvatski član Predsjedništva u BiH biti kandidat koji od svih hrvatskih osvoji najveći broj glasova u tri od pet pomenutih kantona.

A ako kandidat koji osvoji najveći broj glasova u FBiH ne zadovolji kriterijum tri od pet, onda bi se uzeo sljedeći kandidat sa liste hrvatskih po broju glasova, a ako ni on ne bude ispunjavao uslove, onda bi se išlo dalje dok se kandidat ne pronađe.

Ako ni to ne bi dalo rezultat, onda bi pobjednik bio onaj ko osvoji najveći broj glasova u dva od pet kantona gdje većinski žive Hrvati u BiH, a u slučaju da ni to ne prođe, onda bi bilo neophodno da kandidat osvoji najveći broj glasova u najmanje jednom od pet kantona.

Ove izmjene Izbornog zakona BiH nisu prošle.