Prema ocjeni analitičara ove agencije, potvrda rejtinga predstavlja pokazatelj trenutne ekonomske stabilnosti zemlje, ali izvještaj istovremeno ukazuje na niz oblasti u kojima su neophodne hitne reforme.

Rast predizbornih rashoda i budžetski deficit

Na javne finansije u narednom periodu značajno će uticati rast predizbornih rashoda, prvenstveno kroz povećanje izdvajanja za penzije i plate u javnom sektoru. Zbog toga se očekuje da će budžetski deficiti na svim nivoima vlasti ove godine preći tri odsto BDP-a.

Iz S&P-a upozoravaju da bi, bez dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, javni dug mogao postepeno rasti, mada za sada i dalje ostaje na umjerenom nivou prema međunarodnim standardima.

Usporavanje privrednog rasta na oko dva odsto

Agencija je smanjila prognozu ekonomskog rasta BiH na nešto više od dva odsto. Kao glavne razloge navode negativne posljedice globalnih kretanja, prije svega više troškove energije i transporta, te slabiju potražnju na ključnim izvoznim tržištima u Evropskoj uniji.

S druge strane, domaća potrošnja ostaje stabilna. Njen oslonac je rast penzija, plata i socijalnih davanja, što je privremeno povećalo raspoloživi dohodak građana.

Izazovi u industriji i spoljnotrgovinski deficit

U izvještaju se posebno naglašavaju izazovi u industrijskoj proizvodnji, naročito u energetskom i prerađivačkom sektoru. Dodatni rizik za bh. izvoz predstavlja i najavljeno uvođenje evropskog mehanizma za prilagođavanje emisija ugljika (CBAM).

Analitičari S&P-a procjenjuju da će deficit tekućeg računa BiH u 2026. godini iznositi umjerenih 3,8 odsto BDP-a, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Pritisci usljed slabije vanjske potražnje i skupog uvoza energenata biće djelimično ublaženi rastom izvoza usluga i snažnim prilivom doznaka iz inostranstva.

Valutni odbor i zastoj na EU putu

Iz S&P-a ističu da Valutni odbor koji sprovodi Centralna banka BiH, baziran na fiksnom kursu konvertibilne marke i evra, i dalje predstavlja ključni oslonac ekonomske i finansijske stabilnosti zemlje.

Kada je riječ o evropskim integracijama, u izvještaju se navodi da izostanak napretka u sprovođenju reformi direktno dovodi do zastoja u isplati sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Implementacija potrebnih ekonomskih reformi, zaključuje se u izvještaju, bila bi ključni pokretač bržeg privrednog rasta i otpornosti na buduće ekonomske šokove.