Neposredan povod za raspravu o važnosti gotovine stigao je iz Estonije. Centralna banka ove zemlje savjetovala je građanima da u domovima drže rezerve gotovine dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova tokom najmanje sedam dana. Razlozi su jasni: mogući padovi platnih sistema, sajber ratovanje ili dugotrajni nestanci struje („blekauti“).

Poljski ministar finansija, Andžej Domanjski, istakao je da su Poljaci već svjesni ovog rizika, jer uprkos tome što 80% stanovništva redovno koristi kartice, većina i dalje čuva ušteđevinu u gotovini kao mjeru opreza.

Zavisnost od američkih giganata

Jedan od najvećih izazova za finansijski suverenitet Evrope je činjenica da se dvije trećine kartičnih transakcija u evrozoni obavlja putem američkih sistema Visa i Mastercard.

  • Rizik: U slučaju geopolitičkih potresa, pristup ovim sistemima mogao bi biti ograničen.

  • Rješenje: Evropska unija ubrzano radi na digitalnom evru, koji bi trebao funkcionisati nezavisno od privatnih posrednika. Prva emisija digitalnog evra očekuje se 2029. godine.

Nova pravila i strožija kontrola

Dok se s jedne strane promoviše čuvanje gotovine za crne dane, EU istovremeno uvodi strožija pravila radi suzbijanja pranja novca. Od 2027. godine, države članice biće obavezne da postave limite na gotovinske transakcije. Isplate veće od 10.000 evra biće podvrgnute dodatnim provjerama identiteta i porijekla novca, a kazne za kršenje ovih pravila mogle bi dostizati i do 150.000 evra.

Hibridna budućnost

Evropa se nalazi na prekretnici između težnje za potpunom digitalnom kontrolom i spoznaje da su tradicionalna rješenja, poput papirnih novčanica, najsigurniji oslonac kada tehnologija zakaže. Novčanik budućnosti će, po svemu sudeći, morati biti hibridan – digitalan za svakodnevicu, ali sa fizičkom rezervom za sigurnost, piše Telegraf.