Prema najnovijim podacima sa svjetskih berzi, cijena zlata kreće se između 4.600 i 5.200 dolara po unci, ali uz izražene oscilacije. Srebro bilježi još veći pad i trenutno se kreće između 70 i 85 dolara po unci.

Nakon snažnog rasta početkom marta, posljednja dva dana donijela su veliku nestabilnost. Zlato je početkom sedmice dotaklo višemjesečni minimum, što je iznenadilo investitore koji ga tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

Analitičari objašnjavaju da veza između cijene nafte i zlata nije direktna. Ona zavisi od inflacije i odluka centralnih banaka.

Skuplja nafta povećava troškove transporta i energije, što ubrzava inflaciju. U takvim okolnostima zlato obično dobija na vrijednosti jer služi kao zaštita od inflacije. Međutim, dolazi do preokreta kada centralne banke, zbog rasta inflacije, povećavaju kamatne stope.

Više kamatne stope jačaju dolar, što zlato čini manje privlačnim za investitore, pa njegova cijena pada.

Srebro, koje osim investicione ima i industrijsku vrijednost, pokazuje još veću osjetljivost na promjene na tržištu. U krizama obično pada brže od zlata, ali u fazama oporavka bilježi snažniji rast.

Geopolitičke tenzije dodatno komplikuju situaciju. Sredinom marta, tokom zaoštravanja odnosa sa Iranom, i nafta i zlato su istovremeno rasli – nafta zbog straha od nestašice, a zlato kao sigurna investicija.

Trenutna tržišna logika ukazuje da dalji rast cijena nafte može dovesti do viših troškova života i dodatnog povećanja kamatnih stopa, što kratkoročno negativno utiče na cijenu zlata.

Investitori sada pažljivo prate odluke centralnih banaka, jer će upravo one odrediti dalji pravac kretanja tržišta plemenitih metala, piše Telegraf Biznis.