Stanovnici ovog popularnog turističkog ostrva masovno napuštaju domove, dok naučnici pomno prate razvoj situacije. Iako su zemljotresi u Egejskom moru česti, intenzitet i učestalost potresa na Santoriniju otvorili su pitanje – može li ova seizmička aktivnost imati posljedice po Bosnu i Hercegovinu i ostatak regiona?

Ovim povodom portal Aloonline.ba kontaktirao je Snježanu Cvijić Amulić, načelnicu Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske, kako bi saznali da li postoji razlog za strah i da li bi se pojačana aktivnost mogla proširiti na Balkan odnosno na BiH.

Santorini pod udarom zemljotresa


Od kraja januara 2025. godine, seizmolozi su zabilježili više od 11.700 potresa u Egejskom moru, posebno između ostrva Santorini i Amorgos. Najjači među njima imali su magnitudu veću od 5 stepeni po Rihterovoj skali, što je izazvalo paniku među lokalnim stanovništvom i turistima.

Ova pojačana seizmička aktivnost izazvala je strah od mogućih većih potresa, pa čak i od vulkanske erupcije, s obzirom na to da je Santorini nastao usljed jedne od najsnažnijih erupcija u istoriji, poznate kao Minojska erupcija oko 1600. godine p.n.e.. No, naučnici ističu da trenutno ne postoje dokazi da su zemljotresi povezani sa vulkanskom aktivnošću.

Šta kažu stručnjaci?


Cvijić Amulić ističe da je teško dati preciznu prognozu o tome kako će se situacija razvijati:
- O čemu se sad radi, niko vam ne može to pouzdano reći. Činjenica je da Afrička ploča gura Evroazijsku i da u tom dijelu postoji jedan greben, te da postoji rasjed. Takođe, ja vjerujem da je aktivnost tektonskog porijekla, a ne vulkanskog. Šta će sad tačno da se desi, ostaje nam da vidimo jer niko na svijetu nema rendgen da vidi šta se dešava u Zemljinoj unutrašnjosti. Činjenica da je neprijatno za stanovnike tog dijela, ali vrlo je moguće da će se to sve završiti na način kako se tu završilo i prije 15-ak godina - navodi Cvijić Amulić za naš portal i dodaje:

Što se tiče našeg područja, naravno da postoje uzročno-posljedične veze i mi ćemo vidjeti šta ta pojačana aktivnost znači i da li ona migrira ka nama. Ono što mogu reći jeste da mi nismo prvi na udaru, prvi na udaru bi trebalo da budu Bugarska i Rumunija, pa tek onda mi ako dolazi do neke preraspodjele seizmičke energije na samom balkanskom prostoru. Tako da, tu smo da vidimo šta će se dešavati.


Da li postoji realan rizik za BiH?


Bosna i Hercegovina se nalazi u seizmički aktivnoj zoni i kroz istoriju je bila pogođena nekoliko jačih zemljotresa. Među najpoznatijima su:

 

 

Ipak, seizmolozi ne očekuju da će potresi na Santoriniju direktno uticati na BiH. Ključno pitanje je da li će doći do preraspodjele seizmičke energije na Balkanskom poluostrvu.

Prema riječima Cvijić Amulić, ukoliko dođe do migracije seizmičke aktivnosti, prvo bi bile pogođene Bugarska i Rumunija, dok bi BiH bila među kasnijim regijama u slučaju daljeg širenja tektonskih pomjeranja.

Seizmolozi prate situaciju


Iako trenutni podaci ne ukazuju na neposrednu opasnost, stručnjaci širom Evrope pažljivo prate razvoj događaja. Grčko Ministarstvo prosvjete donijelo je odluku o zatvaranju škola na Santoriniju, Iosu, Anafiju i Amorgosu, dok su mnogi stanovnici i turisti odlučili da napuste ostrvo dok se situacija ne stabilizuje.

S obzirom na geološku složenost Balkana, seizmolozi ističu da je važno biti spreman na eventualne jače potrese, ali ne i paničiti. Iako su zemljotresi nepredvidivi, mreže seizmoloških stanica širom Evrope omogućavaju brzu reakciju i analizu u realnom vremenu.

Santorini ostaje pod budnim okom seizmologa, dok se stanovnici i turisti suočavaju sa strahom od novih potresa. Naučnici ističu da nema direktne prijetnje za Balkan, ali da će se pažljivo pratiti da li dolazi do redistribucije seizmičke energije.

Za sada, BiH i region nisu u neposrednoj opasnosti, ali s obzirom na seizmičku istoriju ovog područja, uvijek je korisno biti informisan i pripremljen za eventualne potrese.