Došašće počinje četiri sedmice prije Božića, a završava 24. decembra na katolički Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. vijeku, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za katolički Božić. U 6. vijeku papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri sedmice, što se zadržalo sve do danas, a ukinuo je i suzdržavanje od mesnih i mliječnih proizvoda u došašću.

U vrijeme se došašća služe rane jutarnje sv. mise - zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simbolizuju budnost hršćana u vrijeme priprave za Božić.

Na njima se pjevaju adventske pjesme s marijanskim obilježjima, kao što su Padaj s neba, Zlatnih krila, O Marijo, ti sjajna zornice, Poslan bi anđeo Gabrijel, Ptičice lijepo pjevaju, Visom leteć ptice male.

Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu čovjekove borbe protiv životnoga mraka. Ta je borba ispunjena nadom jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Hrista Gospodina nad smrću: Isusov Križ i Uskrsnuće.

Vijenac se plete od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar označava snagu i izlječenje od svih bolesti.

Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona, prema legendi, čuvala Djevicu Mariju na putu u Egipat.

U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj historiji: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. decembra, u hrvatskim je krajevima običaj posijati pšenicu. U nekim se krajevima pšenica sije i na sv. Luciju, 13. decembra. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine.

Komšije se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca s hrvatskom trobojnicom.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi kada komšije dolaze jedni drugima i govore: "Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!" Ukućani odgovaraju: "Živ i zdrav i ti bio!", a tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste, pišu Vijesti.ba.

BONUS VIDEO