Prema hrišćanskom vjerovanju, Isus Hrist je ovaj dan proveo u Adu, dok je njegovo tijelo počivalo u grobu. Upravo zato, Velika subota nosi snažnu simboliku prelaza između stradanja i vaskrsenja.

U crkvenoj tradiciji ovaj dan je posvećen uspomeni na Hristov pogreb i njegov silazak u podzemlje. Vjeruje se da je time označen kraj starog i početak novog doba, koje donosi Vaskrsenje i pobjedu života nad smrću.

Bogosluženja imaju poseban značaj. Plaštanica se iznosi i nosi oko hrama, uz molitve i pojanje, dok vjernici sa upaljenim svijećama iščekuju radosnu vijest o vaskrsenju.

Velika subota je i dan pripreme za praznik. U domovima se završavaju poslovi, priprema hrana i uređuje prostor za Vaskrs. U nekim krajevima tada se farbaju jaja i mijese tradicionalni kolači.

Post se nastavlja i na ovaj dan, gotovo jednako strogo kao i na Veliki petak. Vjernici se uzdržavaju od mrsne hrane, ali i od teških poslova, posebno rada u polju.

Narodna vjerovanja kažu da bi na Veliku subotu trebalo učiniti neko dobro djelo. Smatra se da će upravo takav čin donijeti sreću i blagostanje u narednom periodu.

Velika subota je dan tišine, ali i nade. Ona predstavlja trenutak između tuge i radosti, pripremu za Vaskrs i podsjećanje na značaj vjere, mira i zajedništva, piše Srpskainfo.