Manifestacija je protekla u znaku druženja, razmjene iskustava i promocije odgovornog odnosa prema prirodi.

Turistička organizacija opštine Kotor Varoš, tri lovačka udruženja sa područja opštine - „Trofej“ Kotor Varoš, „Jelovka“ Maslovare i „Borčići“ Šiprage, te Lovački savez RS učestvovali su u pripremi događaja koji je privukao veliku pažnju. 

Cilj im je bio, kako su istakli, da se pokaže kako je lov, osim tradicije duboko ukorijenjene u ovom kraju, i aktivnost koja zahtijeva znanje, disciplinu i poštovanje propisa o zaštiti divljači. Učesnice su prošle kroz kratku edukaciju o sigurnosti u lovu, pravilnom kretanju kroz teren i ulozi lovaca u očuvanju ekosistema.

„Ovakvi susreti su prilika da se povežemo, ali i da javnosti pokažemo da se lov ne svodi samo na izlazak u prirodu, već podrazumijeva brigu o staništima, prihranu divljači i saradnju s lovočuvarima“, izjavila je jedna od učesnica iz Kotor Varoši.

Predsjednik Lovačkog udruženja „Trofej“ Miljan Maksimović je za Aloonline rekao da očekuje da se damski lov pokaže u punom kapacitetu koliko je poseban i važan za lovkinje iz inostranstva i Republike Srpske, te da ponovo potvrdi svoju privlačnost, tradiciju i važnost za promociju lovstva među ženama.

“Ovo je bila osma po redu manifestacija. Imali smo oko 30 lovkinja, kako iz RS, tako i iz regiona. Sljedeće godine planiramo da okupimo još više lovkinja“, istakao je Maksimović i dodao da kod nas trenutno ima oko 200 registrovanih lovkinja, te da se očekuje da će taj broj biti i veći u narednom periodu, jer sve više žena je zaniteresovano za ovu disciplinu.

Damski lov u Kotor Varoši mogao bi, kako je najavljeno, postati tradicionalna godišnja manifestacija, s ciljem da privuče još veći broj učesnica i dodatno skrene pažnju na važnost očuvanja prirodnih bogatstava ovog kraja.

Rame uz rame sa muškim kolegama, u lov su u jutarnjim časovima krenule i dame koje su stigle iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH. Osim lova, cilj ove manifestacije je bio i udruživanje žena na internacionalnoj osnovi zbog promovisanja kotorvaroških prirodnih ljepota i gastronomije. 

Većina dama koje su učestvovale u hajci na vuka su se prvenstveno preko kinologije i "zaljubile" u lov i boravak u prirodi. 

Podijeljene reakcije

Avanture tokom prošlog vikenda dame su podijelile na društvenim mrežama, te izazvale brojne komentare.

Dok jedni nisu štedili na riječima pohvale i podrške, drugi su negativno komentarisali o lovu generalno, a posebno o ženama koje se tim bave.

Istorija koja seže vijekovima unazad

Uprskos podijeljenim mišljenjima, damski lov, odnosno organizovani lov u kojem učestvuju žene, ima dugu i zanimljivu istoriju koja seže vijekovima unazad. Iako se lov tradicionalno vezivao za muškarce, brojni istorijski zapisi, umjetnička djela i hronike svjedoče da su žene u različitim epohama i kulturama učestvovale u lovačkim aktivnostima – kako iz potrebe, tako i iz sporta ili prestiža.

Plemstvo i srednji vijek

U srednjovjekovnoj Evropi lov je bio privilegija plemstva, a među učesnicima su se nalazile i žene visokog društva. Engleske i francuske kraljice, kao i plemkinje, prikazivane su na tapiserijama i minijaturama kako jašu konje i učestvuju u lovu na jelene ili sokolarenju. Posebno je bio popularan lov uz pomoć ptica grabljivica – sokolarstvo – koji je smatran prikladnijim za dame zbog ceremonijalnog karaktera.

Lov kao dio svakodnevice

U ruralnim zajednicama širom svijeta žene su od davnina učestvovale u lovu i sakupljanju hrane, naročito u lovu na sitnu divljač i ptice. Kod pojedinih naroda Afrike, Amerike i Azije, žene su bile važan dio lovačkih grupa, što su zabilježili antropolozi tokom 19. i 20. vijeka.

19. i početak 20. vijeka

Sa razvojem lova kao rekreativne aktivnosti i sporta, pojavljuju se i prve poznate lovkinje koje su pisale o svojim iskustvima ili učestvovale na organizovanim ekspedicijama. U viktorijanskoj Engleskoj i Sjedinjenim Državama pojedine žene iz viših slojeva društva postaju prepoznatljive po safarijima i velikim lovačkim putovanjima, a u novinama tog doba pominju se i ženski lovački klubovi.

Savremeno doba

U drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka žene se sve češće uključuju u lovačka udruženja, polažu lovačke ispite i učestvuju u takmičenjima u streljaštvu i kinologiji. U mnogim zemljama Evrope i regiona Balkana danas postoje posebni susreti i manifestacije pod nazivom „damski lov“, koji imaju i društveni i promotivni karakter, uz naglasak na bezbjednost, zakonitost i zaštitu prirode.

Od tradicije do simbolike

Danas se damski lov često posmatra i kao simbol ravnopravnosti i širenja lovne kulture, uz pokušaj da se razbiju stereotipi o tome ko može biti lovac. Istovremeno, naglašava se uloga lovkinja u očuvanju biodiverziteta, praćenju populacija divljači i edukaciji mlađih generacija.