S druge strane, na nivou Republike Srpske lani je prijavljeno 1.017 slučajeva nasilja u porodici, a u 2024. njih 1.070, što je manje za 7,2 odsto.

Iz MUP-a Srednjobosanskog kantona navode da su preventivne i edukativne aktivnosti doprinijele većoj osviještenosti žrtava o važnosti prijavljivanja nasilja, zbog čega se ranije neprijavljivani slučajevi sada češće evidentiraju.

"Za izvršenje navedenih krivičnih djela prijavljene su ukupno 283 osobe, od kojih je 120 povratnika", saopšteno je iz MUP-a SBK.

Kako navode, u oblasti kriminaliteta u ovom kantonu lani su evidentirana ukupno 1.344 krivična djela, što je za 265 djela ili 25 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 1.079, a pojašnjavaju da se ovo povećanje u najvećoj mjeri odnosi na porast broja prijavljenih krivičnih djela nasilja u porodici.

"Povećanje broja evidentiranih kaznenih djela nasilja u porodici u 2025. godini prvenstveno je rezultat pojačanih aktivnosti policije i drugih nadležnih institucija, unaprijeđene međuinstitucionalne saradnje, kao i povećanog stepena povjerenja građana u institucije", saopštili su iz MUP-a SBK.

Selma Badžić iz Centra ženskih prava Zenica za Nezavisne novine kaže da novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Federacije BiH daje jasne smjernice za postupanje svih u lancu sistema zaštite od nasilja.

"Posljednjih mjeseci imale smo priliku vidjeti podatke koji potvrđuju porast u broju prijava nasilja, a tome su zasigurno doprinijele upravo gore spomenute odredbe zakona", smatra Badžićeva.

Kako kaže, sigurno je da zakon bez primjene ne bi promijenio mnogo toga, ali dokaz da negdje postoje volja i promjena je upravo primjer MUP-a SBK.

"Odmah po stupanju na snagu novog zakona sa MUP SBK je usaglašena saradnja na realizaciji edukacija za policijske službenike/ce. U martu 2025. godine 180 policijskih službenika/ca MUP-a SBK prošlo je edukaciju o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Intenzivne radionice su bile prilika da zajedno mijenjamo pristup, razumijevanje i odgovornost", ističe ona.

Pojašnjava da su u fokusu bili stvarni slučajevi, razgovori bez zadrške, zakon koji donosi nova pravila i ljudi koji nose odgovornost da ih primijene.

"Učili smo o procjeni rizika, o tome kako prići žrtvi, kako slušati, razumjeti, zaštititi i kako prepoznati da nije svaka prijava 'samo još jedan slučaj'. Ovo nisu bile edukacije 'radi edukacije'. Ovo su bile ozbiljne, sadržajne i važne sesije koje mijenjaju praksu i sistem", navodi Badžićeva.

Pojašnjava da su prošle godine imali terenske kancelarije u Jajcu, Travniku i Gornjem Vakufu/Uskoplju, kao i da u zavisnosti od potreba prilagođavaju svoj rad i dostupnost usluga orijentisanih prema ženama.

Navodi i da su uključeni u Mrežu pomagačica u BiH, gdje su mapirali mjesta za podršku ženama u pristupu uslugama i pravdi.

Gorica Ivić, direktorica Fondacije "Udružene žene" Banjaluka, navodi da je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS u 2025. godini evidentirano 1.017 slučajeva nasilja u porodici, a u 2024. njih 1.070, što je manje za 7,2 odsto.

I dalje su, ističe, dominantno žrtve ženskog pola, a najčešće suprug/supruga te vanbračni partneri i bivši partneri.

"Inače, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici policija ima mogućnost da predloži izricanje hitnih mjera zaštite, tj. zabranu približavanja i uznemiravanja žrtve, te udaljenje počinioca iz stana. Recimo, na teritoriji PU Banjaluka bilo je 238 slučajeva nasilja u porodici, 174 u Bijeljini, u Prijedoru 133, a u Gradišci 93, no zanimljivo je to da su u Istočnom Sarajevu bile 63 prijave, a 30 predloženih hitnih mjera, što je 50 odsto od ukupnog broja, dok je, s druge strane, na području PU Banjaluka bilo tek 20 predloženih mjera", ističe Ivićeva za Nezavisne.

To, pojašnjava ona, govori da pristup nije ujednačen, ali i procjena sigurnosti žrtava, a to su mjere koje prvenstveno imaju svrhu da spriječe dalje ponavljanje nasilja te preveniraju situacije u kojima može doći do eskalacije nasilja.