Pokazalo je to istraživanje "Medijske slobode u BiH 2026, Uporedni izvještaj 2018. - 2026.", koje je za Fondaciju "Friedrich Ebert" i Udruženje BH novinari radila agencija "Prime communications", a predstavljeno je danas u Banjaluci, povodom 3. maja, međunarodnog Dana slobode medija.

Istraživanjem je utvrđeno da institucijama vlasti vjeruje 54,2, vjerskim zajednicama 52,2, međunarodnoj zajednici 32,9, a nevladinom sektoru 34,5 odsto građana.

Razlike po entitetima 

U FBiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim ustanovama. U Republici Srpskoj najviše se vjeruje vjerskim ustanovama, institucijama vlasti i medijima. Takođe, povjerenje u institucije generalno je trenutno više kod stanovnika FBiH, nego kod stanovnika RS.

"U odnosu na 2025. godinu povjerenje građana RS u NVO i međunarodnu zajednicu je veće, ali ne smijemo zaboraviti da je prošle godine u RS bila jaka i sistematska kampanja protiv USAID-a, NVO sektora i OHR-a", navedeno je u istraživanju.

Sloboda medija

Dvije trećine ispitanika iz FBiH je uglavnom zadovoljno radom medija u ovom entitetu, dok je među ispitanicima u RS oko dvije trećine ispitanika potpuno nezadovoljno. U odnosu na 2025. godinu porastao je procenat nezadovoljnih radom medija u FBiH, ali je porastao i procenat zadovoljnih u RS.

"Generalno gledajući, zadovoljstvo svih ispitanika radom medija u FBiH je ostalo isto kao 2025. godine, a zadovoljstvo radom medija u RS je poraslo", istaknuto je.

Najveće prepreke za slobodan rad medija u BiH su njihova politička zavisnost (66,9 odsto), opšta politička klima u državi (54 odsto), finansijska zavisnost (30,7 odsto) i nedovoljna profesionalnost (21,9 odsto). Najveći uticaj na rad medija imaju političari i političke stranke i to misli 74,1 odsto stanovnika BiH.

Kriminalizacija klevete

Dvije trećine stanovnika BiH ili 68,3 odsto smatra da je kriminalizacija klevete i mogućnost krivičnog gonjenja novinara i urednika uticala na slobodu medija u RS, dok svaki četvrti stanovnik RS (25,8 odsto) smatra da to uopšte nije uticalo.

Skoro tri četvrtine građana BiH (72,1 odsto) smatra da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda, a svaki deseti (13,9 odsto) misli da su to vlasnici medija i urednici.

"Napade na novinare odobrava 5,2 odsto stanovnika BiH, od toga 4,2 odsto iz FBiH i 7,6 odsto iz RS", navedeno je u istraživanju, prenose Nezavisne novine.

U FBiH smatraju da treba pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, unaprijediti sistem obrazovanja novinara i da imaju bolje materijalne uslove. Stanovnici RS smatraju da treba poboljšati uslove rada novinara, osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara i poboljšati njihov sistem obrazovanja.

Kako se građani informišu

Putem interneta se, kako je naglašeno, informiše 37,3 odsto stanovnika BiH, a dodamo li tome društvene mreže (30,5 odsto) možemo utvrditi da su klasični mediji izgubili bitku u informisanju. Internet kao medij važan je za 90,1 odsto ispitanika.

Utvrđeno je i da 58,9 odsto ispitanika na nivou BiH smatra da je govor političara i obraćanje novinarkama na press konferencijama i drugim javnim događajima diskriminirajući, nepristojan, predstavlja rodno zasnovano nasilje i u suprotnosti je s ustavnim načelima i zakonskim propisima države i entiteta.

Tri četvrtine stanovnika BiH (76,6 odsto) slaže se s tvrdnjom da bi državne institucije i pravosuđe trebali više i efikasnije raditi na kažnjavanju napadača na novinarke. Najveći procenat ispitanika iz BiH (61,6 odsto) smatra da komentari na medijske natpise i na društvenim mrežma sadrže mnogo više uvredljiv jezik, ponižavajuće i diskriminirajuće ocjene prema ženama u političkom i javnom životu.