U duhu praznika, na društvenim mrežama nedavno je pokrenuto pitanje oko isplate božićnice, odnosno "da li radnici koji ne slave Božić mogu dobiti božićnicu".

Neko od korisnika je dodatno pitao i „da li je halal uzeti božićnicu ako ne slavimo“, pa je tema vrlo brzo prerasla u diskusiju o pravima zaposlenih i odnosu poslodavaca prema vjerskoj pripadnosti radnika.

Kako bismo razjasnili dilemu, razgovarali smo sa advokatom Vladimirom Dragičevićem, koji objašnjava da se božićnica uopšte ne smatra zakonskom obavezom poslodavca. To znači da firma nije dužna da isplaćuje ovu vrstu naknade. Međutim, ako se poslodavac sam odluči da uvede božićnicu kao pravo iz radnog odnosa, onda pravila moraju biti jasna i jednaka za sve.

Božićnica nije obavezna, ali ako postoji mora biti za sve

Dragičević za naš portal navodi da ni Zakon o radu, ni drugi propisi ne obavezuju poslodavca da isplaćuje božićnicu. Ali u trenutku kada poslodavac odluči da je uvede, ona postaje pravo radnika i mora biti uređena pravilima koja vrijede za sve zaposlene.

"Zakon o radu, kao ni Odluka o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku, ne obavezuje poslodavca da uopšte isplaćuje „božićnicu“. Međutim, ukoliko poslodavac takvu isplatu uvede kao pravo iz radnog odnosa, pravno najsigurnije je da ona pripada svim radnicima koji ispunjavaju objektivno i unaprijed propisane uslove, bez obzira na njihovu religiju. Isplata ograničena samo na radnike „koji slave“ određeni vjerski praznik vrlo lako može biti ocijenjena kao neposredna diskriminacija po osnovu religije, imajući u vidu stroge odredbe o zabrani diskriminacije iz članova 19. i 20. Zakona o radu", objašnjava za Aloonline advokat Dragičević.

Drugim riječima, poslodavac može donijeti odluku da isplati određeni iznos kao dodatak za praznike, ali ne može da ga veže isključivo za religijsku pripadmost.

Promijeniti naziv i pravila

Dragičević savjetuje da poslodavci izbjegavaju izraz „božićnica“, jer taj naziv upućuje na vezu s jednim vjerskim praznikom. Važno je da se u pravilnicima jasno napiše da se isplata odnosi na sve radnike i da se vrši pod jednakim uslovima.

"Zato je preporuka da se takva vrsta dodatne isplate u opštim aktima poslodavca ne vezuje nazivom za konkretan vjerski praznik (npr. „božićnica“), već da se normira kao opšta novčana nagrada ili vid materijalne podrške radnicima povodom vjerskih, tradicijskih i ličnih potreba svih zaposlenih, uključujući i one koji se ne izjašnjavaju o vjerskoj pripadnosti, te da se, pod jednakim uslovima, isplaćuje svim radnicima", pojasnio je Dragičević.

Reakcije građana

Ispod objave na mrežama nizali su se komentari građana koji svjedoče da većina smatra da božićnica nema veze s religijom, nego s radnim doprinosom.

„Čitam i ne vjerujem...“, napisala je jedna korisnica.

„Nije to poklon, to je tvoja zarada“ ,dodaje drugi.

„To su vaše zarađene pare. Onima kojima je Božić blagdan neka se zove božićnica, a oni koji čekaju Bajram mogu je ostaviti do tada pa će biti bajramluk. Svi zadovoljni“ , samo su neki od komentara.