Sa prvim zimskim danima u Bosni i Hercegovini ponavlja se ista slika: gust smog, visok nivo štetnih čestica i upozorenja građanima da ograniče boravak na otvorenom. Zimski period tradicionalno donosi najlošiji kvalitet vazduha u Banjaluci i drugim gradovima, gdje kombinacija kućnih ložišta, saobraćaja i nepovoljnih vremenskih prilika stvara uslove opasne po zdravlje.

Vijesti od jutros još jednom potvrđuju razmjere problema: Banjaluka, Tuzla, Brod, Prijedor, Lukavac i Doboj svrstani su u kategoriju "nezdravog" vazduha, sa indeksima iznad 150. To znači da se preporučuje izbjegavanje boravka napolju, posebno za oboljele od plućnih i srčanih bolesti, trudnice, djecu i starije osobe. Sarajevo i Gacko zabilježili su umjereno loš kvalitet, nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

Ovakve scene nisu izuzetak, već obrazac koji se iz godine u godinu ponavlja.

Kako temperature padaju, BiH se redovno nalazi među najzagađenijim područjima u Evropi. Prema međunarodnim podacima, u regionu jugoistočne Evrope, uključujući BiH, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, stanovnici gube najviše godina života zbog aerozagađenja. EEA navodi da je čak 95 odsto urbanog stanovništva u Evropi izloženo zagađenju iznad preporučenih standarda, dok je 2023. godine od posljedica lošeg vazduha preminulo 182.000 ljudi.

Zašto je vazduh kod nas toliko loš?

Profesorica Dušica Pešević sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci objašnjava da kvalitet vazduha prvenstveno zavisi od količine zagađujućih materija koje se emituju, ali i od geografskih i meteoroloških uslova koji u zimskom periodu posebno pogoršavaju stanje.

"Banjaluka je grad u kotlini što doprinosi pojavi temperaturnih inverzija, odnosno formira inverzioni sloj iznad grada koji onemogućava vertikalno strujanje vazduha", ističe profesorica Pešević, navodeći da u stabilnim vremenskim uslovima i bez vjetra izostaje i horizontalno strujanje, pa se zagađujuće čestice duže zadržavaju u nižim slojevima atmosfere.

Kako dodaje, veliki broj kućnih ložišta, početak grejne sezone i sve veća izgrađenost terena dodatno doprinose lošem kvalitetu vazduha. Važnu ulogu imaju i energenti koji se koriste, njihova vlažnost, efikasnost peći i stanje dimnjaka.

Drugi problem je nedovoljan broj mjernih stanica.

Banjaluka trenutno pouzdano mjeri kvalitet vazduha na jednoj lokaciji, dok se za druge ranije aktivne tačke ne zna da li su u funkciji. Profesorica naglašava da se kvalitet vazduha u gradu ne može procjenjivati na osnovu jednog mjerenja, jer različiti dijelovi grada imaju različite izvore zagađenja.

"Svakako je potrebno na više mjernih mjesta pratiti rezultate da bi se relevantno govorilo o kvalitetu vazduha u pojedinim dijelovima grada", kaže ona.

Kako riješiti problem?

Iako na reljef i vremenske uslove ne možemo uticati, na ljudske aktivnosti možemo. Profesorica Pešević navodi niz mjera koje mogu pomoći u smanjenju zagađenja, od upotrebe suvog drveta, redovnog čišćenja dimnjaka i efikasnijih peći, do edukacije stanovništva i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz urbanih zona. Dugoročno, nužno je jačanje svijesti i infrastrukturno planiranje koje uključuje obilaznice i smanjenje zadržavanja automobila u gradskim jezgrima.

Ljekari upozoravaju: posljedice su ozbiljne

Pulmolog Mladen Duronjić kaže da je zagađenje vazduha globalni, ali i lokalno sve izraženiji problem.

"Osnovni preduslov da bi se problem počeo rješavati je dignuti svijest i ukazati na realnost", poručuje on, podsjećajući da su najopasniji zagađivači upravo čestice PM10 i PM2.5, koje zbog svoje sitne strukture ulaze duboko u pluća.

Najugroženiji su djeca, trudnice i osobe starije od 70 godina, a preporuka ljekara je da se boravak napolju u periodima visokog zagađenja svede na minimum.

UNICEF upozorava da 20 odsto djece u BiH već ima respiratorne probleme povezane sa lošim vazduhom, dok SZO procjenjuje da aerozagađenje može skratiti životni vijek djece u BiH za jednu do dvije godine.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci savjetuju da građani prate aplikacije sa podacima o kvalitetu vazduha, provjetravaju dom samo kada su vrijednosti najniže, koriste prečišćivače i maske sa PM filterima, biraju manje prometne ulice i izbjegavaju fizičko naprezanje napolju. Kada je zagađenje ekstremno, najbolje je ostati u zatvorenom prostoru.