Zabrana korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina stupila je na snagu u Australiji, što je odmah pokrenulo globalnu raspravu - da li je ovakav model moguć i primjenjiv u drugim državama, pa i u Bosni i Hercegovini?

Dok stručnjaci upozoravaju na prekomjerno korištenje interneta među djecom, političari ističu da bez ozbiljnog zakonodavnog okvira nema ni ozbiljne regulacije. Roditelji su, očekivano, podijeljeni - jedni vide spas, drugi strahuju od prevelike kontrole.

Prema novom australijskom zakonu, platforme poput Instagrama, TikToka i Јutjuba dužne su da blokiraju naloge korisnicima mlađim od 16 godina ili se suoče s kaznama i do 33 miliona dolara. Kako prenosi agencija Rojters, ovo je prvi globalni pokušaj ovako restriktivne regulacije i očekuje se da će poslužiti kao model mnogim državama koje se već suočavaju s digitalnim izazovima u radu s djecom.

Macanović: Mi ne znamo ni da li telefone zabraniti u školi

Doktor pedagoških nauka i profesor na Univerzitetu u Banjoj Luci, Nebojša Macanović, iz Pedagoško-psihološkog centra "Centar modernih znanja" smatra da će Australija tek vidjeti posljedice ovakvih mjera, ali da bi se o zabrani društvenih mreža mlađima od 16 godina u BiH teško moglo govoriti sve dok se ne riješe suštinski problemi.

„Iskreno mislim, s obzirom da te društvene mreže koristimo unazad 15 godina svi, da to neće baš imati nekog velikog efekta. S obzirom da postoji reakcija djece tzv. nomofobija kad im oduzmete telefon, djeca su poslije toga jako agresivna u svom ponašanju, tako da će Australijanci veoma brzo vidjeti posljedice tih zabrana kod djece. A kod nas mislim da nema nekog efekta zabrinjivati nešto nego treba mijenjati svijest ljudi da nešto što djeca vole, a to su društvene mreže, mobilne telefone, tu destrukciju pretvarati u konstrukciju. Mislim da trebamo društvene mreže koristiti u neke konkretne svrhe kao didaktička sredstva u školi ponekad, kad se može. A mi nismo u stanju odlučiti se da li telefone da zabranimo u školi ili da ih ne zabranimo, a kamoli da donesemo odluku da koristimo mobilne telefone u svrhu znanja. Jer danas 90 odsto djece telefone koriste u svrhu zabave, u svrhu komunikacije, a svega dva odsto u svrhu učenje“, kaže Macanović za Aloonline.

https://aloonline.ba/tehnologija/pocelo-zakljucavanje-drustvenih-mreza-za-tinejdzere/

Macanović podsjeća da istraživanja pokazuju zabrinjavajuće trendove.

„Na osnovu istraživanja koje su radile kolege sa Filozofskog fakulteta prije 5-6 godina ustanovili su da djeca na društvenim mrežama, na internetu i telefonu, uopšte provode više od šest časova u osnovnoj školi, a nastavnici oko 4-5 sati. Treba postaviti pitanje kako neko ko je osnovna škola, ako uzmem obzir da ide u školu šest časova, pa da ima neke slobodne aktivnosti, da nešto trenira, da uči… Kako je moguće da neko ima vremena šest sati da provede na mobilnom telefonu? To znači da on nije uključen ni na sport, hor, ni nešto drugo, nego onda "visi" na telefonu. Tako da je to više problem roditelja nego djece“, navodi Macanović.

Ne radi se o isključivo društvenom nego i o pravnom pitanju

Pitanje može li BiH uvesti zabrane slične australijskim nije samo društveno, već je i pravno pitanje. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, kaže da se o ovome govori, ali da realna zakonska rješenja ne postoje.

„Takve stvari podržavam, na neki način se pokušavam njima i baviti s jednim brojem nevladnih organizacija, da bi to moglo biti izvodivo. Kod nas mora postojati regulisanje kompanija koje pružaju te usluge, odnosno koji su vlasnici društvenih mreža, što u BiH nije slučaj. Dakle, zakonodavstvo mora postojati da bi takva jedna mjera bila moguća. U ovom konkretnom slučaju država donosi pravila koje kompanije moraju da poštuju. U BiH ne postoji takav zakon kojim se to može uraditi ili, hajde da bude malo blaži, kompleksno je uopšte to zabraniti", kaže Magazinović za naš portal.

Kako on navodi, ključna stvar je riješiti problem sajber bezbjednosti u BiH i uvesti porez globalnim kompanijama.

"Ja sam nekada ranije postavljao pitanje i trudio se da neke globalne kompanije plaćaju porezu BiH jer brojni korisnici globalnih mreža, drustvenih mreža, kada kupuju ili aplikacije ili upgrade-e neke u pojedinim aplikacijama, poreze plaćaju susjednim državama. U posljednji vrijeme se tu nešto malo napravilo iskoraka, neke kompanije su ovdje odredile svoje pravne zastupnike, to je model kao što je u Srbiji, pa hajde, napravljen iskorak. U BiH je nasušna potreba za tim da se reguliše rad globalnih mreža i tek onda je moguće to regulisati", objašnjava Magazinović.

Magazinović napominje da je primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, koja je zvanično počela u oktobru ove godine, donijela je brojne obaveze za institucije i privredne subjekte, ali i proširila prava građana da kontrolišu kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i čuvaju.

"Novim zakonom kojim se štite ličnih podaci su propisane ogromne kazne za globalne kompanije ukoliko dođe do curenja ličnih podataka korisnika iz BiH i to su milionske kazne i mislim da se na taj način, recimo u toj oblasti može napraviti veliki iskorak i mislim da je već napravljen. Dakle, veći broj zakonskih propisa je potrebno izmijeniti da to se ukupno regulišimo. Jer evo u situaciji da su i roditelji i djeci prepušteni društvenim mrežama da ih vaspitavaju“, zaključuje Magazinović

Šta kažu roditelji?

[caption id="attachment_289707" align="aligncenter" width="591"] Foto: Pixabay[/caption]

Roditelji u BiH različito gledaju na mogućnost restrikcija poput australijskih. Dok jedni zabranu vide kao zaštitu, drugi strahuju od prevelikog ograničavanja dječijih prava.

„U eri u kojoj je dostupne sve, roditelji i ako mogu garantovati za svoje dijete, ne mogu za tuđe, što znači da iako kontrolišete uređaje koje djeca koriste ne možete garantovati da ono neće određene negativne stvari vidjeti kod druge djece. Zabranu korištenja društvenih mreža vidim kao prevenciju, a ne oduzimanje neke od dječijih prava.“, kaže Nikola R., roditelj dvoje djece.

Majka iz Banjaluke, govori iz ličnog iskustva i navodi primjer surovosti društvenih mreža.

„Kao roditelj djevojčice od tri godine iskreno strahujem zbog načina na koji djeca danas koriste društvene mreže. U našoj porodici smo se već suočili sa tim koliko brutalne i nekontrolisane online poruke mogu biti. Stariju djevojčicu su vršnjaci preko društvenih mreža zadirkivali i vrijeđali, pa čak i slali poruke koje su bile izuzetno uznemirujuće i opasne po njeno mentalno zdravlje. Upravo zato, kao roditelj, najradije bih vidjela da društvo uvede mnogo stroža ograničenja kada je riječ o korišćenju društvenih mreža do punoljetstva. Smatram da se sadržaj koji djeca konzumiraju ne može dovoljno filtrirati niti kontrolisati, a izloženost takvim porukama predstavlja ozbiljnu opasnost za njihovo mentalno zdravlje, sigurnost i razvoj“, kaže Milijana K.